Izvjestitelj Ujedinjenih naroda (UN) za ljudska prava, Fabian Salvioli, nakon posjeta Kosovu i Srbiji, izrazio je zabrinutost zbog opasnog diskursa koji prevladava u obje zemlje. Salvioli je primijetio da se trenutni diskurs ne razlikuje od onog nakon ratnih sukoba, a također je istaknuo nedostatak suradnje u razmjeni informacija o nestalim osobama iz rata.
U izvještaju, posebni izvjestitelj je naglasio da politika, mediji, kultura i obrazovanje u obje zemlje koriste etnocentrične, nacionalističke, jednostrane ili nepotpune narative o sukobu, što može dovesti do ponovnog nasilja. Manipulacija prošlim događajima i jačanje nacionalističkih i etničkih osjećaja zbog političkih razloga, prema izvjestitelju, ne samo da je nezakonito i protivno međunarodnim standardima, već je i kratkoročno.
Vlasti u Srbiji i na Kosovu pozvane su da prestanu poticati nacionalističke osjećaje i osjećaje razdora, te da prekinu veličanje ratnih zločinaca i poricanje ratnih zločina, što je zabilježeno kao stalna praksa u obje zemlje.
Posebni izvjestitelj također je primio izvještaje o uznemirujućim izjavama javnih dužnosnika i političara o sukobu, uključujući poricanje ratnih zločina i kritike dužnosnika koji su pokušali odati počast žrtvama drugih etničkih skupina. Također je dokumentirano da osuđeni ratni zločinci obnašaju javne dužnosti, uključujući visoke položaje.
Što se tiče suočavanja s prošlošću, vlasti u Srbiji i na Kosovu suočavaju se s izazovom u procesuiranju ratnih zločina i nedostatkom volje za gonjenjem odgovornih osoba. Na Kosovu se primjećuje nespremnost svjedoka da svjedoče zbog straha od odmazde, što koči napredak u procesuiranju. Specijalizirana vijeća u Haagu, koja se bave zločinima bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova, suočavaju se s niskom stopom procesuiranja i stagnacijom pravosudne suradnje.
Nedostatak suradnje i razmjene informacija između Srbije i Kosova predstavlja glavnu prepreku u rasvjetljavanju slučajeva nestalih osoba iz prošlog rata. Vlasti na Kosovu nisu podijelile relevantne informacije i dokumentaciju o nestalima, što dodatno otežava situaciju.
Izvještaj će biti razmotren na sjednicama Vijeća za zaštitu ljudskih prava koje će se održati od 11. rujna do 6. listopada ove godine. Izvjestitelj je pozvao EU da razmotri stvaranje sveobuhvatnih mehanizama kako bi se osigurao dugoročni napredak u tranzicijskoj pravdi.
Ovo je važna tema koja zahtijeva ozbiljno suočavanje s prošlošću i izgradnju trajnog mira na Kosovu i u Srbiji.
“Izvještaj pokazuje da vlasti na Kosovu nisu podijelile relevantne informacije i relevantnu dokumentaciju o nestalim osobama koje su im dostupne. Problem pogrešne identifikacije posmrtnih ostataka, nevoljkost svjedoka da daju podatke zbog prijetnji, zastrašivanja, te da bi se mogli umiješati, predstavljaju dodatne izazove”, ističe se u ovom dokumentu UN-a. Navodi se i podatak da se Vlada Kosova stavila na raspolaganje za izgradnju spomenika djeci ubijenoj tijekom rata na Kosovu za razdoblje 1998. i 1999. godine, te komisiji za dokumentiranje štete na kulturnoj baštini.
“Opseg ovih inicijativa, u vremenskom smislu, isključuje žrtve ubijene nakon 1999., kao i pravoslavne vjerske spomenike napadnute 2004. Osim toga, spomenik posvećen žrtvama masakra iz aprila 1999., uglavnom albanskim civilima Kosova , katoličkog i muslimanskog porijekla, nastao je u selu Meje”, stoji u izvještaju.
