REDAKCIJA SANDŽAK DANAS
U srcu prvog svjetskog rata, dok se svijet borio na raznim frontama, jedna bitka za dušu i srce islamskog svijeta odvijala se u Medini. Fakhri Paša, tadašnji osmanski vojni zapovjednik, stao je u obranu svetog grada protiv nadirućih britanskih i arapskih snaga. Njegova odlučnost i hrabrost odjeknuli su kroz povijest, dok je svojim trupama naredio da brane grad “svojim posljednjim metkom i posljednjim dahom.”
U proljeće 1918., usred osmanske opsade, Paša je uzdigao glas u Poslanikovoj džamiji, moleći svoje vojnike da štite Medinu u ime Poslanika. Njegova vjera bila je dodatno ojačana vizijom Poslanika Muhammeda, koja mu je dala snage da odbije kapitulaciju unatoč teškim okolnostima.
Odbijajući primirje Mudrosa i naređenja za predaju, Fakhri Paša postao je simbol otpora i nepokolebljive posvećenosti. Njegova odluka da ne odstupi ni pod kakvim uvjetima postavila je visoku ljestvicu za vojničku čast i odanost.
U ime Allaha, Svemogućeg. Za onoga koji je slomio moć islama, koji je uzrokom krvoprolića među muslimanima te ugrozio Halifat, i pao pod dominaciju Britanaca.
“U četvrtak navečer četrnaestog Zu’l-Hidzeta, hodajuci umoran i iscrpljen, razmišljajući o zaštiti i odbrani Medine, naisao sam na nepoznate ljude koji su radili na malom trgu. Onda, pred sobom ugledah čovjeka plemenitog lica. Bio je to Pejgamber, Allahov blagoslov na njega! Njegova lijeva ruka počivala je na njegovom boku ispod ogrtaca, i on mi zaštitnicki reče, “Slijedi me.” Pratio sam ga dva ili tri koraka, i probudio sam se. Odmah sam produzio do njegove mubarek džamije i pao sam ničice na sedzdu iz zahvalnosti [u blizini njegova mezara].
“Ja sam sada pod zaštitom Poslanika, mog vrhovnog komandanta. Zauzet sam jačanjem odbrane grada, izgradnjom cesta i trgova u Medini. Stoga, ne dodijavaj mi beskorisnim ponudama.”
Fahreddin paša je uhapsen od strane svojih ljudi i doveden pred Abdullaha, 9. Januara 1919., u Bir Darwish-u. Abdullah je ušao u Medinu ubrzo nakon predaje, a potom i Ali koji je ušao u grad 2. Februara 1919.godine.
Fakhri paša je živio kao ratni zarobljenik na Malti do 1921. Nakon puštanja u 1921., pridružuje se Turskim snagama pod zapovjedništvom Mustafe Kemala Ataturka boreci se protiv Grčkog i Francuskog zauzimanja Anadolije.
Nakon turskog rata za nezavisnost, imenovan je za turskog ambasadora u Kabulu, Afganistan, između 1922. i 1926.
Godine 1936., unaprijedjen je u cin general-majora te umirovljen iz vojske.
Iako je na kraju uhapšen i provedeno neko vrijeme kao ratni zarobljenik, Pašaova legenda kao “Branitelja Medine” živi do danas. Njegova kasnija služba Turskoj, uključujući borbu u turskom ratu za nezavisnost i ambasadorske dužnosti u Afganistanu, dodatno potvrđuju njegovu ulogu kao ključne figure u turskoj i islamskoj povijesti.
Dok se sjećamo Fakhri Paše, postavljamo pitanje koje odjekuje kroz vrijeme: “Imamo li danas takvih junaka?” Njegov primjer hrabrosti, vjere i nepokolebljive odanosti inspirira i danas, podsjećajući nas na vrijednost principa i žrtve u obrani onoga što smatramo svetim.
