Na prostoru Bihora, kao i na njemu susjednim prostorima dešavali su se brojni događaji koji imaju svoju hronologiju. Sveobuhvatnije poznavanje prošlosti Bihora nemoguće je bez poznavanja hronologije određenih događaja. Da bi hronologija istorijskih zbivanja u Bihoru bila što jasnija nalazimo za potrebno da je ljudima približimo kroz izdvajanje nekih posebnih datuma koji čine dio “Istorijskog kalendara Bihora”.
U ovom članku prikazaćemo vam najznačajnije događaje u periodu od sredine XV pa do sredine XVI vijeka. Cilj ovog pregleda je da do sada prvi put pokušamo stvoriti ,, Istorijski kalendar Bihora“, koji bi na jednostavan, informativan i pregledan način uz minimalan broj informacija, čitaocima približio prošlost Bihora.
– 5. novembar 1450. god. – Prvi pomen Bihoraca u jednom izvještaju dubrovačkih trgovaca u kome se u jednom izvještaju navodi da su oni jedan tovar svile ostavili kao zalog u utvrđenju Bihor.
– 21. jun 1455. god. – Jedinice osmanske vojske zauzele su utvrđeni Bihor.
– 1455. god. – U popisu oblasti Brankovića, koji je završen krajem juna, pominje se i selo Vrbica iz Bihora koje se tada zvalo ,,Vrbuča“. Neselje je administrativno pripadalo nahiji Trgovište. Imalo je 14 kuća, koje su državi na ime poreskih opterećenja davale 1.470 akči.
– 1462. god. – Područje Bihora je bilo u sastavu sandžaka Dukađin.
– Januar 1470. god. – Nakon osnivanja sandžaka Hercegovina, Bihor postaje sastavni dio te velike teritorijalne jedinice.
– 1477. god. – Najraniji pisani podaci o brojnosti posade bihorske tvrđave. Popisi su sadržani u popisu Krajišta Isa-bega Ishakovića. Posada bihorske tvrđave tada je imala 27 ljudi.
– 1479. god. Bihor administrativno ulazi u sastav sandžaka Skadar.
– 1483. god. – Bihor je administrativno pripojen sandžaku Prizren, ali je u sastavu ove administrativne jedinice ostao svega nekoliko mjeseci.
– 1483. god. – Bihor ponovo postaje dio Skadarskog sandžaka.
– 1518. god. – prema podacima sumarnog popisa Prizrenskog sandžaka, posada u utvrđenju Bihor brojala je ukupno 25 ljudi.
– 1530. god. – Posadu grada Bihora činila su 24 musthafiza sa dizdarom, ćehaja i imam.
– 1560. god. – Službu dizdara u utvrđenom Bihoru obavljao je Bektaš. Istoričar Ejub Mušović kaže da se on zvao Ilijaz Behram.
– 1560. god. – Po nalogu ,, starca Jovana od mesta glagoljemago Nikolj – Pazara bliz grada Bihora“, prezviter Cvjetko ,,od sela Godijeva“,prepisao je jevanđelje ukrašeno inicijalima, Ono se danas nalazi u manastiru Beočin na Fruškoj gori.
– 1566. god. – U osmanskim istorijskim izvorima na prostoru Bihor se pored ostalih stanovnika pominje i grupa “Cigana”.
– 1571. god. – U selu Petnjica popisana su dva čiftluka koje su držali vlasnici koji su se konfesionalno izjašnjavali kao muslimani, koji su državi na ime poreskih obaveza plaćali ušur. Popisano je i 47 baština, od kojih je 36 bilo u vlasništvu hrišćanskih domaćina kao i 11 baština koje su držali domaćini muslimanske vjere. 26 domaćinstava činili su neoženjeni muskarci.
– 1583. god. – Kao vlasnik stada od 90 ovaca u Bihoru pominje se u jednom istorijskom izvoru i Mustafa Bihor iz sela Godijeva
– 1585. god. – Kadija Bihora bio je Adali Mustafa
– 1585. god. – U popisu stočnog fonda za kaze Bihor, Novi Pazar i Trgovište, navodi se da je u Bihoru u selu Goduši bio najveći broj stočnih grla – 5.449.
– 1591. god. – U popisanom defteru se pominje 75 porodica sa islamskim imenima.
– 1618. god. – Mobilisani Bihorci kao pripadnici osmanske vojske vodili su ogorčene borbe protiv pobunjenih Klimenata.
– 1624. god. – Protiv ratobornih Klimenata ratovao je i Hajdar-paša.
– 1651. god. – Pomen Mehmeda-bega Bihorca u jednom istorijskom izvoru u kome se govori o ubiranju vinove loze u Bihoru.
– 22. februar. 1658. god. – Izvještaj o napadu Kuča, Bratonožića, Vasojevića i Pipera na Bihor.
– 1686. god. – Sjedište ,, Biorskog kadije“ bilo je u crkvi sv. Petra u Bijelom Polju.
– 1688. god. – U istorijskim izvorima pominje se Sijaviš-beg iz Bihora. On je izvršio mobilizaciju Bihoraca koji su imali za zadatak da se bore protiv hrišćanske vojske na frontu koji se oformio oko Hisardžika (kod Prijepolja), Užica, Novog Pazara, Čačka i dalje prema Zvorniku.
– 1699. god. – Novi posjednik u Bihoru po odluci organa centralne vlasti Osmanske države, postao je Mehmed Ćor-paša Gurci, koji je za svoje sjedište dobio Loznu. Tačan datum njegovog dolaska u Bihor nije poznat a pominje se u istoriografiji najčešće 1699. i 1700. godina.
– 1700. god. – susjedi Bihoraca postali su Klimenti koje je osmanska vlast iz njihovog matičnog područja (sjeverna Albanija), raselila na Peštersku visoravan. Njihova nastojanja da se silom vrate u zavičaj iz kojeg su raseljeni, izazvala je nemire na području bihorske planine Moravac (granični pojas između Bihora i Pešteri), koji su se odatle preko Huma, prenijeli i na okolinu Rožaja.
– 1717. god. – snažan napad hajduka iz sela Trešnjeva, Slatine, Zabrđa (okolina Andrijevice) na Bihor i Trgovište.
– 1721. god. – misionari Rimske kurije koji su boravili na Pešteri, zabilježili su da je to područje sastavni dio Bosanskog elajeta, što bi moglo značiti da se ta administrativna promjena odnosila i na Bihor i da se mogla dogoditi i nekoliko godina ranije. Prema nekim vijestima bihorski begovi Ćorovići i Hajdarpašići su iste godine uspjeli da Pešter ‘’preotmu’’ od pećkih begova Mahmudbegovića i stave pod svoju vlast.
– 1724. god. – Bihor se pominje kao sastavni dio Bosanskog elajeta i to sa statusom kadiluka. Podatak je sadržan u jednom šikajet defteru koji se čuva u ANU BiH.
– 1725. god. – na teritoriji sreza Takovskog u selu Stragari, pominje se izvjesni Vojin, ‘’rođen od Nahije Bihorske od sela Višljeva’’ , star 50 godina. On je bio pop u bihorskom selu Viševu i tu ‘’popovao’’ 22 godine, nakon čega je zbog danka, izbjegao i nastanio se u Takovu.
– 1727. god. – kadija Bihora sa Komaranom bio je izvjesni Mustafa.
– 1731. god. – Hoda-paša je ‘’globio ‘’ Bihor i Bijelo Polje u znak osvete što su mu Hajdarpašići i Ćorovići uspjeli ispod njegove vlasti uzeti područje Pešteri.
– Oktobar 1736. god. – Bihor se u jednom osmanskom dokumentu spominje u svojstvu kapetanije.
– 1737. god. – oko 2.000 pobunjenika sa područja crnogorskih Brda su u ljeto, na putu prema Novom Pazaru, gdje su trebali da se susretnu sa austrijskim trupama, napali područje Bihora i tom prilikom znatno oštetili šest ‘’bojnih kula’’.
– 1738. god. – vojvoda Vuksan Bojović iz Vasojevića i njegov brat Đeka sa preko 200 ljudi, izvršili su napad na Bihor u kome je teško stradalo selo Trpezi. Naročitu surovost ispoljili su ljudi pod komandom Đeke Bojovića koji je prema istorijskim izvorima ‘’popalio Bihor i Pešter’’. Tokom borbi u Trpezima, naročito snažan otpor pružili su Durakovići i Huremovići, koji su se sklonili u pećinu zvanu Vilin razboj.
Autor: Sait Šabotć
Izvor: radiopetnjica.me
Slika: Bihorci na putu
