Ibrahim Čikić: Tortura ‘90-tih nad SDA aktivistima Crne Gore

1005

Prije skoro deset godina objavljeno je treće dopunjeno izdanje knjige „𝗚𝗱𝗷𝗲 𝘀𝘂𝗻𝗰𝗲 𝗻𝗲 𝗴𝗿𝗶𝗷𝗲“, autora Ibrahima Čikića, u izdanju Univerziteta u Sarajevu i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sarajevo. Knjiga „Gdje sunce ne grije“ izazvala je brojne kontroverze u Crnoj Gori i šire, ali i buđenje institucija i građana koji traže da se procesuira zločin nad Čikićem i drugim dužnosnicima SDA Sandžaka, koji su proživjeli teške torture početkom 90-ih godina.

Čikić je u svojoj knjizi detaljno opisao i prezentirao šta se dešavalo u akciji pod nazivom „Lim“.
Ibrahim Čikić je jedan od 45 dužnosnika Stranke demokratske akcije Sandžaka, koje su početkom 90-ih u akciji “Lim”, uhapsile tadašnje crnogorske, odnosno srbijanskih vlasti. Optuženi su za stvaranje države Sandžak i 1994. godine osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. Čikić je osuđen na dvije godine zatvora, od kojih je jednu proveo u zatvoru u Foči gdje je, kako kaže, proživio neopisive torture. U razgovoru sa novinarom agencije Anadolija, Čikić je iznio detalje svog slučaja:

“Te 1994. godine sam priložio urednu ljekarsku dokumentaciju gdje me 5 eminentnih oftamologa svojim potpisima 1980. godine proglasilo 100% invalidom, sa 1-2 % vida na desnom oku dok je vid na lijevom trajno izgubljen. I pored toga, suđeno mi je da sam, između ostalog, bio snajperist koji je trebao sa tornja crkve Sv. Petra ubijati Srbe snajperom. Sud nije uvažio tu ljekarsku dokumentaciju i ja sam dobio dvije godine robije. I danas očekujem da mene i Nezavisni list Vijesti proglase krivim zbog nanošenja duševne boli osobama koje su nadamnom činile torturu. Sve samo zato što neću da zaboravim zločin”, objašnjava Čikić o kakvom paradoksu se radi.

Na mirovnim pregovorima u Daytonu Alija Izetbegović tražio je da se oslobode uhapšeni i osudjeni članovi SDA Sandžaka. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma Ibrahim Čikić i drugi su pušteni na slobodu. Čikić je godinama čekao da neka od nadležnih institucija pokrene pitanje slučaja “Lim” i svega što se desilo dok su bili u zatvoru, ali niko se nije oglasio. “Ja sam odlučio da dam vlastiti doprinos u sprečavanju zaborava onoga što se desilo”, ističe Čikić i dodaje: “Uz Božiju pomoć naučio sam tehniku slijepog pisanja i napisao prvo izdanje knjige “Gdje sunce ne grije”. Knjiga je četiri godine stajala u mom računaru, niko nije pokazao interes da se to publikuje, a onda sam kontaktirao Borisa Raonića, direktora Inicijative mladih za ljudska prava u Crnoj Gori, te je on stao iza kompletnog projekta promocije knjige i promocije ove istine.”

“Knjiga je za mjesec dana postala bestseller u Crnoj Gori, te je zbog ogromnog interesovanja javnosti, dnevni list Vijesti objavio feljton moje knjige. Ubrzo nakon toga, izašlo je i drugo izdanje knjige koja je pokrenula demokratsku lavinu u Crnoj Gori”, ističe autor knjige “Gdje sunce ne grije”. Knjiga je, objašnjava Čikić, pokrenula brojne nezavisne intelektualce u Crnoj Gori i nevladine organizacije da počnu tražiti odgovornost države za ono što se desilo Bošnjacima u Sandžaku, a konkretno za ono što se desilo tokom akcije “Lim”. Reakcija državnog vrha Crne Gore je bila potpuno suprotna od očekivanog. “Režim je organizovao 11 trećerazrednih likova iz moje knjige, bivših zatvorskih čuvara, da pokrenu protiv mene tužbu za klevetu i u toj tužbi traže od mene 120 hiljada eura odštete za duševnu bol”, naglašava Čikić.

Ibrahim Čikić je u svojoj knjizi “Gdje sunce ne grije” poimenično naveo osobe koje su izvele akciju “Lim”, očekujući da će to doprinijeti izlasku istine na vidjelo. Međutim, te iste osobe koje su, kako tvrdi Čikić, odgovorne za torture nad uhapšenim kadrovima SDA Sandžaka, podigle tužbu protiv njega za klevetu i duševnu bol. Ipak, “te montirane tužbe bile su izvanredna reklama mojoj knjizi gdje se izgradio front otopora Ibrahim Čikić'”, dodaje on.

Ibrahim Čikić je dobio krivični spor u kojem je “Crna Gora pod pritiskom Evropske Unije morala donijeti zakon o dekriminalizaciji klevete tako da je taj proces obustavljen, ali je ostao taj takozvani parnični postupak” kaže Čikić. Ipak naglašava da se neće zaustaviti u svojoj borbi za istinu, te tim povodom od danas boravi u Briselu gdje će predstaviti izdanje knjige na engleskom jeziku.
Čikić na kraju objašnjava kako zločin u akciji “Lim” nije jedini i da je potrebno generalno ispitati odnos vlasti prema Bošnjacima u Sandžaku.

𝗟𝗶𝗻𝗸 𝘇𝗮 𝗽𝗿𝗲𝘂𝘇𝗶𝗺𝗮𝗻𝗷𝗲 𝗸𝗻𝗷𝗶𝗴𝗲 “𝗚𝗱𝗷𝗲 𝘀𝘂𝗻𝗰𝗲 𝗻𝗲 𝗴𝗿𝗶𝗷𝗲”:
http://institut-genocid.unsa.ba/…/Gdje%20sunce%20ne…




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *