Majstor objavio kakve su plate u Njemačkoj i izazvao haos: Više može da se zaradi u Srbiji

846

Beograd: Nedavno se na društvenim mrežama rasplamsala žustra rasprava o razlici u prihodima između građana Srbije koji rade u Njemačkoj i onih koji ostaju raditi u svojoj domovini. Iako je općeprihvaćeno mišljenje da rad u inostranstvu donosi veće prihode i sigurnost, mnogi sada tvrde da se i u Srbiji može zaraditi podjednako dobro, ukoliko se izabere pravo zanimanje.

Katalizator rasprave bio je post jednog Srbina koji živi u Njemačkoj. On piše: “Čujem i slušam ponude za posao u Njemačkoj, stvarno mi dođe da se smijem. Majstor koji radi više vrsta poslova ne može imati 2.000 ili 2.200 bruto platu u Njemačkoj, a ja kao majstor to zaradim u Srbiji. Da li ste vi ljudi normalni?”.

Reakcije na društvenim mrežama bile su različite. Jedan korisnik je rekao: “Da sam znao kako je ovdje, nikada ne bih otišao. U Njemačkoj ljudi žive u kreditima, a nije kao kod nas – kafići su puni usred dana. Ako ostaneš bez posla, odeš na ulicu.” Drugi je dodao: “U Srbiji, ako si majstor svog zanata, možeš dobro naplatiti ruke. Naš primjer – za krovove traže 27 evra po kvadratu, a keramičar za pločice traži od 10 do 15 evra po kvadratu. Poslovi su skuplji u Njemačkoj, ali se i ovdje dobro zarađuje.”

Suprotna mišljenja nisu izostala. “U Njemačkoj, pravi majstor treba da zna čitati plan, govoriti njemački, raditi sa mini kranom. Takav može očekivati neto platu od 2200-2500€, sa plaćenim smještajem,” tvrdi jedan korisnik. Pomoćnici mogu računati na 1700 evra neto, dok inženjeri građevine sa diplomom mogu zaraditi i do 4000€ neto.

Život u Srbiji ipak ima svoje prednosti, prema nekim komentarima. “Vratio sam se u Srbiju i živim mnogo bolje. Kao električar, deficitarna zanimanja su odlično plaćena,” dijeli svoje iskustvo jedan korisnik. Međutim, neka zanimanja su, nažalost, plaćena ispod ljudskog dostojanstva.

U ovoj vrućoj debati, jasno je da izbor zemlje za rad i vrsta zanimanja igraju ključnu ulogu u određivanju životnog standarda pojedinaca. Rasprava se nastavlja, sa različitim iskustvima i stavovima koji osvjetljavaju kompleksnost ove teme.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *