Korisnici na jugu i jugoistoku Velike Britanijeprimetili su probleme na društvenim mrežama oko 16 časova, a potom, kako navodi britanski Miror, i građani SAD, Brazila, Perua, Kolumbije, Meksika i delova Evrope, koji su masovno izražavali negodovanje zbog nefunkcionisanja Fejsbuka i Instagrama.
Većini korisnika u Srbiji i regionu pojavila se sledeća poruka na ekranu: “Fejsbuk ne funkcioniše zbog neophodnih radova na održavanju, ali ćete biti u mogućnosti da mu pristupite u roku od nekoliko sati”.
Pojedincima kojima se i dalje otvara početna stranica imaju problema sa opcijama, odnosno većina njih su potpuno onemogućene.
I u Novom Pazaru pao Facebook
Počinje prolećno uređenje grada
Na snazi je još uvjek zimski režim rada, ali počele su pripreme za prolećno uređenje grada od strane Javno komunalnog preduzeća.
Jedan dio ulica u naseljima su već oprane. Dok se za centar grada čekaju bolji klimatski uslovi za pranje u večernjim satima. Radi se na orezivanju drveća i biće više uređenih zelenih površina u Novom Pazaru.
Letnji režim rada za Gradsku čistoću zvanično počinje od 1.aprila. Sa obzirom na aktuelne klimatske uslove zaposleni u ovom preduzeću već su počeli sa pripremama za prolećno uređenje grada.
”Koristimo lepo vreme kako bismo što više javnih površina oprali i uredili. Što se tiče pranja, krenuli smo sa naseljima koja gravitiraju oko centra grada, s obzirom da nam vremenski uslovi dozvoljavaju da jedino popodne možemo da peremo, kada su temperature u plusu. Da ne bi došlo do zastoja u saobraćaju, centralne ulice smo ostavili za noćno pranje, međutim sve zavisi od vremenskih prilika”, kaže tehnički direktor JKP ”Gradska čistoća, Dino Skenderović.
Aktivna je i Radna jedinica Zelenilo. Planirano je da se sve postojeće zelene površine oplemene, kultivišu, urede, a takođe biće kultivisane i one koje do sada nisu bile. Time se najavljuje više uređenih zelenih površina na periferiji grada.
Aukcija zaplenjene carinske robe uskoro
Širom Srbije sutra počinje sezona aukcija zaplenjene robe sa graničnih prelaza, ali i one oduzete prilikom „dubinskih kontrola“ na putevima u našoj zemlji, kažu za Tanjug u Upravi carina. Trenutno se radi i na izradi aplikacije preko koje će moći da se kupuje oduzeta roba, a plan je da aplikacija proradi u drugoj polovini ove godine.
Automobili, motori, luksuzni čamci, ali i hiljade različitih predmeta poput televizora, cigareta i garderobe nalazi se u specijalnim magacinima širom Srbije. U Carinarnici Beograd na Bežanijskoj kosi čuva se, među stotinama drugih automobila, i luksuzni “Krajsler”, koji je na poternici Interpola.
Neki od ovih automobila i motora godinama, pod otvorenim nebom, čekaju kupca, a prva sledeća prilika da im se pronađe vlasnik biće 5. aprila, za kada je zakazana javna licitacija u Carinarnici Beograd.
Carinski službenik u ovoj carinarnici Božidar Đurić objašnjava kako teče postupak, od provere sumnjivog vozila i putnika, zaplene, pa do odluke suda da oduzeta roba ide na doboš.
„Kad se izvrši zaplena, stranka dobije potvrdu o oduzetim predmetima i roba se privremeno smešta u skladišni prostor Carinarnice Beograd na Bežanijskoj kosi, u magacin otvorenog i zatvorenog dela gde je pod nadzorom”.
S obzirom na to da postupci pred sudovima traju godinama, i „oduzeta roba čeka“ da se cio slučaj završi, nakon čega se vraća vlasniku ili pronlazi novog na javnoj licitaciji. Konačnu odluku o sudbini robe donosi sud, koji nalaže kako će se sa njom dalje postupati, a prihodi ostvareni od prodaje carinske robe na licitacijama slivaju se u državnu kasu.
„Carinarnica Beograd je prošle godine imala sedam javnih licitacija carinske robe i četiri licitacije zaplenjenih vozila i robe“, podseća Đurić. Kaže i da je u toku postupak izrade aplikacije za e-prodaju carinske robe, kada će zainteresovani imati mogućnost da licitiraju „iz fotelje“, a država uveća prihode u svojoj kasi.
Uprava carina je za poslednje tri godine u državni budžet uplatila više od 2,5 miliona evra ostvarenih putem javnih licitacija.
Izvor indeksonline
Novi Pazar – Lokalni akcioni plan
Grad Novi Pazar će u saradnji sa “Građanskim inicijativama” Gradjanske Inicijative, Edukacionim centrom Leskovac Edukacioni centar Leskovac , uz podršku Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu MDULS izraditi Lokalni akcioni plan Partnerstva za otvorenu upravu. Pozivamo sve zainteresovane da se prijave za članstvo u radnoj grupi koja će se baviti izradom ovog značajnog dokumenta. Informacije o usovima javnog poziva možete naći na gradskoj web prezentaciji:
https://oglasi.novipazar.rs/wp-content/uploads/2019/03/Odluka-Radna_grupa_APPOU.pdf
Grad Novi Pazar jedan je od gradova u zemlji i regionu koji je pristupio Partnerstvu za lokalnu samoupravu i izradi LAP-a.
Partnerstvo za otvorenu upravu (POU) predstavlja dobrovoljnu, multilateralnu inicijativu čiji je cilj da osigura obaveze vlada prema svojim građanima u smislu promovisanja transparentnosti, osnaživanja građana, borbe protiv korupcije i korišćenja novih tehnologija radi jačanja sistema upravljanja. Od 2016. Godine inicijativa je proširena i na lokani nivo. Osnovni principi Partnerstva za otvorenu upravu su: transparentnost, odgovornost, učešće građana, tehnologija I inovacije. Obaveze lokane samouprave su u grupisane u više obasti: učešće javnosti, integritet vlasti, sloboda informisanja, fiskalna transparentnost, unapređenje javnih usuga, transparentnost u vezi sa iskorišćavanjem mineranih i energetskih resursa, otvoreni podaci – digitalizacija i otvaranje podataka.
Više informacija možete naći na:
http://ogp.rs/pou-u-lokalnim-sredinama/
Medicinska škola dobila novi naziv
Medicinska škola je dobila novo ime “Dva heroja”. U cašt i sjećanja na osobe koje su tragično nastradale 0adom helikoptera, u pokušaju da spasu jednu bebu.
Da se podsjetimo da su 2015 godine tragično nastradale dvije osobe iz našeg grada, dr. Dzevada Ljajića i Miroslava Veselinovića”. Beba koja je primljena u kritičnom stanju u bolnicu Novi Pazar dežurni lekar i medicinski tehničar pokušali su da transportuju vojnim helikopterom.
Pod nerazjašnjenim i nepoznatim okolnostim helikopter je pao, i svi putnici su nastradali
.
Novim uređenjem200 novih parking mesta
Novi Pazar dobija još 200 novih parking mjesta, realizacijom projekata parternog uređenja. Ako na to dodamo još 40 sa nedavno uređenje lokacije u kompleksu Bor zgrada ukupno čini 240. Nova parking mesta, kao i igralište za djecu planirani su i na plartou ispred svojborske džamije, kao i na još 6 lokacija u gradu.
Gostujući u emisiji Odgovor, koja je na programu večeras od 21 i 30, direktor JKP Parking servis, Armin Mehović je najavio da u narednih par dana počinje postupak rušenja montažnih garažnih objekata sa javnih površina obuhvaćenih projektom parternog uređenja. On je pozvao građane na saradnju i istakao da će realizacijom ovih projekata svi imati korist, a grad će biti uređeniji i ljepši.
PREZENTACIJE IDEJNOG REŠENJA O IZGRADNJI PAZARSKE PLAŽE NA JEZERU RIBARIĆE – TURISTIČKOG NASELJA – SPORTSKOG REKREATIVNOG CENTRA VITKOVIĆE
Poštovani prijatelji, uvažene dame i gospodo, povodom današnje PREZENTACIJE IDEJNOG REŠENJA O IZGRADNJI PAZARSKE PLAŽE NA JEZERU RIBARIĆE – TURISTIČKOG NASELJA – SPORTSKOG REKREATIVNOG CENTRA VITKOVIĆE
šaljemo Vam sledeće informacije i ujedno Vas POZIVAMO da će se sastanak tim povodom organizovati
DANAS 13.MARTA
u Svečanoj Sali KULTURNOG CENTRA,
na 1.spratu,
sa početkom u 13h
sa sledećom Agendom i dnevnim redom:
13:00 – 13:10 Predstavljanje aktivnosti ORA “Ribariće 2019.” – gospodin Kasim Zoranić;
13:10 – 13:15
gospođa Biljana Kordić-Savez ORA Srbije;
13:15 – 13:20
gospodin Žarko Gvero, ORA Beograd;
13:20 – 13:25
gospođa Ljiljana Kostić;
13:25 – 13:35
Uloga nosilaca Projekta:
RRA SEDA i Grad Novi Pazar, značaj Projekta i dalji koraci – gospodin Samir Kačapor Regionalna razvojna agencija “SEDA”
i gospodin Nihad Hasanović – Grad Novi Pazar;
13:35 – 14:05
Prezentacija Idejnog rešenja i delova Glavnog Projekta turističkog naselja i sportsko rekreativnog Centra “VITKOVIĆE”
na jezeru Gazivode – gospodin Suat Ljajić – glavni projektant :
14:05 – 14:15
Prezentacija i odabir logotipa i amblema
ORA “RIBARIĆE 2019”
– gospođa Fatima Durović
14:15 – 14:45
Otvorena diskusija – predlozi i sugestije;
14:50-IZJAVE ZA MEDIJE
Ujedno vas pozivam, da svojim prisustvom i učešćem, kao i Vašim predlozims date značajan doprinos ovom veoma važnom Projektu,
i ujedno Vas molimo da pozovete sve Vaše poznanike koji su zainteresovani u vezi izgradnje Pazarske plaže – turističkog naselja – sportskog rekreativnog centra “VITKOVIĆE” na jezeru Gazivode.
U Tutinu se grade dvije džamije i medresa (foto)
d
U subotu 09.03.2019. godine predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić posjetio je Medžlis IZ-e Tutin. Tom prilikom, obišao je radove na džamiji u Ribariću gdje je razgovarao sa imamom Muzafer ef. Izberovićem. Naročito je bilo riječi o aktivnostima u džematu sa posebnim akcentom na Školi Kur’ana. Inače, radovi na džamiji teku planiranom dinamikom.
Poslije toga, muftija Dudić je obišao radove na Ženskoj medresi u Tutinu.
Na podne namazu posjetio je Mi’radž džamiju gdje ga je imam Sead ef. Sokolović upoznao sa aktivnostima u džematu.
Poslije toga sa predstavnicima Medžlisa obišli su dvije parcele u naselju Svračiće koje su uvakufljene, gdje se planira igradnja džamije, vrtića i Škole Kur’ana.
Zatim, u Detanama je obiđena džamija koja je u završnoj fazi gradnje.
Muftija Dudić podržava i pruža punu podršku aktivnistima koje se realizuju na području Tutinskog medžlisa.
U delegaciji Mešihata bio je i direktor Škole Kur’ana hfz. Irfan ef. Malić, a domaćini su bili predsjednik Medžlisa Edib ef. Zukorlić i tutinski glavni imam Vahjudin ef. Ćosović.
Ruanda ekonomsko čudo: Od genocida do svemira
Prema afričkim izvještajima, Ruanda je doživjela najveći ekonomski razvoj u svijetu od 2005. godine.
Prvi komunikacioni satelit Ruanda je lansirala iz Francuske Gvajane, u okviru razvoja obrazovnog sistemaMreže
Ruanda je država u jezerskoj regiji središnje Afrike i bez izlaza na more. Premda se radi o maloj državi, razorenoj ratom i masakrima, u njoj počinje priča o izvanrednom uspjehu i fascinantnom ekonomskom modelu.
Ruanda, koja se godinama utapala u močvari rata, koji je uništavao sve pred sobom, stresla je prašinu sa sebe i ustala ispod ruševina. Inspirirana putevima kojima su kročili veliki počela je ostvarivati i nizati uspjehe u samo nekoliko godina.
Prije nekoliko dana ova zemlja je svoj uspjeh krunisala lansiranjem prvog satelita u orbitu u sklopu projekta povezivanja škola i urbanih područja s besplatnim internetom i prelaza na optičke kablovske mreže, koji je iznosio više od dvije milijarde dolara.
U periodu od 1993. do 1995. godine Ruanda je postala žrtva građanskog rata između etničke većine Hutu, koja čini više od 80 posto stanovnika, i ostatka stanovništva koje predstavlja pleme Tutsi.
Milion žrtava genocida
Na samom početku rata prednost je imala većina. Međutim, Paul Kagame, ime koje će historija pamtiti, organizirao je redove Ruandskog patriotskog fronta izvan države. Poveo je osvetnički rat i 1995. godine uspio okupirati glavni grad Kigali.
Broj žrtava genocida iznosio je blizu milion, od oko jedanaest miliona stanovnika u to vrijeme, a više od dva miliona Hutua bili su primorani pobjeći u susjedni Zair, zbog straha od odmazde, dok je u zatvore smješteno više od 120.000 optuženih za genocid.
Nakon tog rata Ruandski patriotski front uspio je preuzeti kontrolu nad državom, a Kagame je imenovan na funkciju zamjenika predsjednika Pasteura Bizimungua. Međutim, država se gušila u haosu pet godina nakon rata, a vlada nije uspijevala pronaći rješenje za problem.
Zemlja je prolazila kroz najgore periode na socijalnom, ekonomskom i političkom polju, a izgledi Bizimungue i njegove vlade nisu se činili baš najboljim. Stoga se on povukao sa vlasti i 2000. godine je predao u ruke svog zamjenika Kagamea.
Dolaskom na vlast, Kagame je postavio dva jasna cilja – prvo, da ujedini narod; drugo, da izvuče zemlju iz siromaštva. Predsjednik je pristupio realizaciji ovog plana s više područja, posvećujući prvenstveno pažnju pomirenju u društvu, usvajanju novog ustava, koji zabranjuje upotrebu naziva Hutu i Tutsi, te korištenje bilo kakvog etničkog diskursa.
Različiti planovi vlade uspjeli su dovesti do pomirenja među članovima zajednice. Izbjeglice su se vratile svojim domovima i uspostavljeni su lokalni sudovi kako bi se vratila prava i uklonile nepravde.
Energija usmjerena na ekonomiju
Uz ostvarivanje napretka u društvenim pitanjima, vlada je energiju usmjerila na razvoj i unapređenje ekonomije. Eksperti i stručnjaci su ponudili studije koje su pretočene u ekonomsku “Viziju 2020”, koja obuhvata 22 cilja u različitim oblastima.
Ovi ciljevi su uspjeli ostvariti čudo, pa se tako bruto domaći proizvod – BDP po stanovniku u 2015. godini povećao za 30 puta u odnosu na prethodnih 20 godina.
Ekonomski stručnjak iz Ruande Klit Nikza u svemu tome ne vidi nikakvo čudo. “Da bi se stvorila uspješna država, ne treba da iznova izmišljate točak, nego je dovoljno da iskoristite iskustva drugih”, kaže on.
Stopa siromaštva je pala sa 60 na 39 posto, a stopa nepismenosti sa 50 na 25 postoAl Jazeera
U tom smislu vlada ove zemlje je poslala brojne odbore u druge zemlje kako bi iskoristili njihova iskustva.
“Ako možete napraviti aerodrom koji funkcionira bez korupcije i mita, pružite brzu internet uslugu u zemlji, osigurate jednostavne procedure investiranja i imate omladinu koja govori engleski jezik, onda ćete dobiti efikasnu državu i privući ćete kompanije i investitore iz cijelog svijeta”, izjavio je Nikza ranije za Al Jazeeru.
Vlada je primijenila koncept “jednog prozora” (Single window) za investicije, i dok ulagači u brojnim državama moraju sedmicama ili mjesecima čekati da dođu do dozvola za ulaganje, ovdje je priča sasvim drugačija. Investitori mogu sve pravne postupke završiti na jednom mjestu i mogu osnovati kompaniju za dan ili za nekoliko sati.
Prvi komunikacioni satelit
Ekonomija Ruande postala je najbrže rastuća u Africi u posljednjih nekoliko godina. Između 2000. i 2015. godine njena ekonomija je ostvarila rast BDP-a za devet posto godišnje i postala je jedna od najvažnijih destinacija za investitore i turiste širom svijeta.
Stopa siromaštva je pala sa 60 na 39 posto, a stopa nepismenosti sa 50 na 25 posto. Prema afričkim izvještajima, Ruanda je doživjela najveći ekonomski razvoj u svijetu od 2005. godine, a BDP je porastao na oko 8,5 milijardi dolara u 2016. godini, dok je u 2005. godini iznosio 2,6 milijardi dolara.
Ova zemlja je postala prva turistička destinacija u centralnoj Africi. Glavni grad Kigali je jedan od najsigurnijih gradova na cijelom kontinentu i ima status jednog od najčišćih i najljepših afričkih gradova. Prihodi od turizma u 2016. godini iznosili su više od 400 miliona dolara.
Kao vrhunac postignuća, Ruanda je 27. februara lansirala u orbitu svoj prvi komunikacioni satelit iz svemirskog centra u Kuruu, u Francuskoj Gvajani, u okviru razvoja obrazovnog sistema. Ova država je u kratkom vremenskom roku uspjela smanjiti nepismenost i postati jedna od zemalja s najmanjom stopom nepismenosti na kontinentu.
“Satelit će pomoći da se međusobno povežu udaljene zajednice”, prenijeli su mediji izjavu Paule Ingabire, ruandske ministrice za komunikacije i inovacije.
“Ulaganje u svemirsku tehnologiju dio je našeg glavnog zadatka premošćivanja digitalnog jaza pružanjem jednakih digitalnih mogućnosti za ruralne i udaljene zajednice”, rekla je ona.
Izvor: Al Jazeera
Dr. Muratović: Politika SDA šizofrena – u Pazaru protest, a u Tutinu doček
Protesna šetnja koju je SDA Sandžaka oragnizirala u Novom Pazaru bila je jedna od tema o kojoj su raspravljali odbornici na posljednjem skupštinskom zasijedanju. Odbornik SDA Sadnažaka Nafilj Sejdović kazao da su na ovaj način ukazali na probleme Bošnjaka, sa druge strane odbornik SPP-a dr. Admir Muratović istakao da je politika SDA Sandžaka šizofrena jer u Novom Pazaru protstuju protiv Vučića a u mu Tutinu organiziraju doček.
„Svjedoci ste da smo mi prije par dana, tačnije u subotu uvečer, organizirali protest „Za sigurnu budućnost“ i jedan od ciljeva tog protesta je da skrenemo pažnju kako domaćoj tako međunarodnoj javnosti, da ovdje postoji diskriminacija Bošnjaka, što se tiče zapošljavanja u sudstvu, policiji, tužilaštvu i službama sa javnim ovlašćenjem.“ kazao je odbornik SDA Sandžaka Nafilj Sejdović.
„Ja od vas sada tražim samo doslednost, ne možete u Novom Pazaru biti protiv Aleksandra Vučića a u Tutinu mu organizirati veličanstven doček. Samo se odlučite jeste li za Aleksandra Vučića i u Pazaru gdje ste na vlasti sa Aleksandrom Vučićem. Ja samo tu političku šizofreniju ne mogu da razumijem. Jeste li u Prijepolju s Vučićem, jeste li u Sjenici s Vučićem, jeste li u Novom Pazaru s Vučićem, jeste li i u Tutinu iako Vučić nema nijedan glas zvanično. Pa kaže čovjek “Sad ja znam što mi je Mašo” organizirao ovakav doček.“ kazao odbornik SPP-a dr. Admir Muratović.