Nemački Bundestag prihvatio je zakon koji reguliše useljavanje stručne radne snage iz zemalja van EU – dakle i Srbije. No, do koje mjere se to tiče građana zapadnog Balkana za koje su i do sada važila posebna pravila?

Parlament je u petak usvojio paket zakona koji se odnose na migracije. Oko dijela zakonskog paketa koji se odnosi na useljavanje stručne radne snage iz zemalja van EU, vladala je manje-više sloga među poslaničkim klubovima u Bundestagu.

Kako prenosi Dojče Vele, novi zakon se ne odnosi samo na vrhunske stručnjake, nego za sve one koji pronađu zaposlenje “koje odgovara njihovoj kvalifikaciji”. I to za sva zanimanja, a ne samo za ona koje nemačka Agencija za zapošljavanje proglasi deficitarnim, kao što je to bio slučaj i do sada.

Dolazak pa traženje posla

Velika novost je i da će onima sa stručnom kvalifikacijom biti omogućeno i da pre samog zaposlenja dođu u Nemačku kako bi ovde tražili posao. Taj boravak je ograničen na šest meseci, a uslov je da se osoba može sama izdržavati.

Najveća novost, i to je, kako pišu nemački mediji, i najveća pobjeda socijaldemokrata koji su uprkos otporu demohrišćana uspjeli da se izbore za to da nemački poslodavac više ne mora dokazivati da na EU tržištu nije uspio da pronađe adekvatnu radnu snagu.

Zakon predviđa i “lakše i nebirokratskije” priznavanje stranih stručnih diploma i svjedočanstava. To bi se, između ostalog, postiglo tako da se spoje procesi izdavanja vize i priznavanja stručne diplome.

Posebna pravila za starije od 45

Posebna pravila će važiti za useljenike starije od 45 godina. Oni će dobiti dozvolu jedino u slučaju da im radni ugovor garantuje zaradu od najmanje 3.700 evra bruto, kako u starosti ne bi pali na teret države zbog premalih penzija. Tu se dolazi do neuralgične tačke koja je i do sada kočila brži priliv stručnjaka na nemačko tržište rada.

Usko grlo procesa su do sada bila nemačka konzularna predstavništva u kojima su kandidati za iseljavanje mjesecima, a nerijetko i godinama čekali na termin za izdavanje vize za Nemačku. I to uprkos svim potrebnim dokumentima.

Skratiti duga čekanja za vizu

“Od svih zakona iz ovog paketa, Zakon o useljavanju stručne radne snage je za mene najvažniji i najnužniji. No, da bi on pokazao svoj učinak, duga čekanja za vizu moraju biti skraćena”, rekao je u Bundestagu nemački ministar unutrašnjih poslova i jedan od idejnih tvoraca novog migrantskog paketa Horst Zehofer.

Problem nije nov, a sve dosadašnje mjere Ministarstva spoljnih poslova, poput povećanja broja osoblja, kojima je trebalo da se ublaži katastrofalno stanje u konzulatima na zapadnom Balkanu, nisu urodile plodom.

Zavisnost od poslodavca

I Šejla Vojić iz projekta “Faire Mobilitat” Nemačkog saveza sindikata (DGB) koji pomaže novim useljenicama da se snađu na nemačkom tržištu rada, svedoči o 18-mesečnim čekanjima na vizu u zemljama zapadnog Balkana.

Ona se osvrnula i na neke razlike u novodonesenom zakonu o useljavanju, koji se po svojoj definiciji odnosi i na građane zapadnog Balkana, i takozvanom pravilu o zapadnom Balkanu. Ovo pravilo je na snazi od početka 2016. godine i trebalo bi da bude ukinuto do kraja 2019. a doneseno je nakon proglašenja zemalja zapadnog Balkana “zemljama sigurnog porijekla” što je praktično isključilo mogućnost sticanja političkog azila za stanovnike ovih zemalja.

“Poboljšanje novog zakona o useljavanju stručnjaka u poređenju s pravilom o zapadnom Balkanu je pre svega u delu koji se odnosi na dokaz poslodavca da nije pronašao adekvatnog radnika u EU. Sa novim zakonom ovo pravilo, koje važi kada je u pitanju pravilo o zapadnom Balkanu, otpada”, kaže Vojić.

Ipak, i kod jednog i kod drugog postupka DGB vidi opasnost zavisnosti od poslodavca.

“Radna dozvola u okviru pravila o zapadnom Balkanu je vezana uz određeno radno mesto i određenog poslodavca. Iskustva su pokazala da radnici zbog ove zavisnosti često ne zahtjevaju ostvarenje svojih prava i strahuju od otkaza”, kaže Vojić.

Pravilom o zapadnom Balkanu za izdavanje radne vize uslov nije bila stručna kvalifikacija ili visokoškolska diploma, što je kod novog zakona o useljavanju stručnjaka slučaj.

Novi zakon o useljavanju ili pravilo o zapadnom Balkanu?

Postavlja se pitanje da li će se novi zakon o useljavanju radnika iz zemalja van EU i pravilo o zapadnom Balkanu dopunjavati. Pravilo o Balkanu je zasad ograničeno do kraja ove godine.

Novi zakon o useljavanju bi po svoj prilici, trebalo da stupi na snagu početkom 2020. U njemačkom Ministarstvu za rad nisu konkretno mogli da odgovore na pitanje da li će li pravilo o zapadnom Balkanu ostati na snazi nakon 2019. godine.

“Pravilo o zapadnom Balkanu trenutno prolazi kroz proces evaluacije. Konačni izvještaj se očekuje krajem ove godine. Odluka će biti donijeta tek nakon završnog izveštaja”, saopšteno je za DW pismenim putem.

Izvor. Sandzak Danas/Blic/Deutsche Welle/