Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
Novopazarski teniser Hamad Međedović plasirao se danas u polufinale juniorskog ITF turnira druge kategorije u austrijskom gradu Vilahu, koji se igra na šljaci.
Kao treći nosilac, petnaestogodišnji Međedović je u četvrtfinalnom duelu pobjedio sedmog favorita i godinu starijeg Feliksa Gila iz Velike Britanije sa 2:1 u setovima (7:5, 0:6, 7:5).
On će u meču za plasman u finale odmjeriti snage sa sedamnaestogodišnjim Austrijancem Filipom Mišolićem.
Mišolić je peti nosilac, a u četvrtfinalu je u dva seta (6:2, 6:3) savladao prvog “kosturaša” Šintara Močizukija iz Japana.
Predsjednik opštine Petnjica, Agović Samir, kao i potpredsjednik opštine ,Muslija Kalić, onda koordinator Centra za socijalni rad ,Rifat Skenderović, i predstavnici dijaspore, Džeko i Remzo Skenderović, posjetili su domaćinstvo Adisa Skenderovićau u Trpezima kome je dijaspora, opština i Ministarstvo rada i socijalnog staranja donirala sredstva za adaptaciju kuće u kojoj živi sa majkom.
„Ovo je još jedan primjer kako se zajedno može mnogo šta postići i kao da je postalo pravilo da mi u Petnjici na ovakav način pomažemo velikom broju ljudi koji su u nekoj socijalnoj potrebi. Svakako da smo ponosni na postignute rezultate koje smo zajedno ostvarili.
Veoma se zadovoljno osjećamo svi kada ukažemo i pružimo podršku ljudima kojima je pomoć više nego potrebna. Znajući da još imamo ovakvih i sličnih situacija na području naše opštine, činićemo dodatni napor da pružimo podršku svima koji se nalaze u najtežoj situaciji.
Moram i ovom prilikom da istaknem izuzetnu podršku koju nam pruža naša brojna dijaspora. Mi iz lokalne i državne uprave osjećamo svoju društvenu odgovornost, ali i spremnost da rješavamo određena pitanja iz socijalne sfere naše najugroženije populacije, izjavio je predsjednik Opštine Samir Agović.
Futsaleri Vinter sporta izgubili su u Novom Pazaru, pošto su domaći preokrenuli u poslednjim minutima. U petak, 10. maja u hali “Čair”, a ukoliko Pazar pobjedi zakazaće majstoricu, na kojoj će imati priliku da se izbori za polufinale plej-ofa Prve lige Srbije.
Iako je u sva tri ovosezonska duela dvije ekipe slavio Novi Pazar, najbolju partiju Nišlije su pružile upravo u prvom meču četvrtfinala plej-ofa. Zato šanse da pobjedi Novi Pazar u “Čairu” su polovične.
Ukoliko Pazar izgubi, a Nišlije se izbore za majstoricu, s obzirom na to da se plej-of igra na dvije pobede, Nišlije bi 15. maja u Novom Pazaru igrali za prolaz dalje. Pobjednika ovog okršaja u polufinalu čeka Nova Pazova.
Trinkijeri smatra da će jedan od faktora biti ključan za Partizan, i to ističe koncentraciju kao najbitniju pred vatreno gostovanje za njegovu ekipu.
Trener košarkaša Partizana Andrea Trinkijeri, pred meč sa Novim Pazarom i početak serije od pet uzastopnih gostovanja, kaže da će koncentracija biti odlučujuća u utakmici 4. kola Superlige.
– Očekuje nas veoma zanimljiva utakmica, pred punom dvoranom u kojoj Novi Pazar igra veoma dobro. Mi smo u prva tri kola pokazali i dobru i lošu igru, a sigurno je da će koncentracija i ovog puta biti ključna. Znamo da ljudi i u Novom Pazaru vole košarku i biće veoma zanimljivo igrati pred njima – izjavio je Trinkijeri za klupski sajt.
Partizan i Novi Pazar već su se jednom sastajali ove sezone, kada su u četvrtfinalu Kupa Radivoja Koraća slavili crno-beli ubjedljivo 102:72.
Njihov meč 4. kola B grupe Superlige igra se sutra od 17 sati u Novom Pazaru.
Nigdje na cijelom svijetu nema čistji avlija, a manje brige za zajedničkim okolišom. Ovaj naš hal se može najbolje uočiti kada se šeta pored pazarskih rijeka, gdje mještani bez ikakavih moralnih načela i odgovornosti bacaju smeće na obalama rijeka. Prilog ovoj našoj priči je i snimak na kome se vidi kako rijeka Jošanica nedaleko od centra Novog Pazara nosi veliku količinu smeća. Ovo nije uobičajeno stanje ove rijeke, ali događa se da prilikom većih padavina, onda rijeka nadođe i ponese đubre sa obala.
Ovaj prizor je nastao verovatno jer se negdje stvorio “čep” đubreta i da ga je voda pogurala, oslobodila i rasula sada kada je zbog kiša nadošla. Juče je stanje Jošanice i izgled podsjetilo na Kalkutu, koja se smatra najzagađenijim velikim gradoom u Indiji.
Na otkrivanju i sankcionisanju neodgovornih građana radi komunalna inspekcija Novog Pazara, ali i u lokalnoj samoupravi kažu da i oni kubure sa manjkom ljudstva. Kažu da bi problem, djelimično, bio riješen kada bi nadlježno ministarstvo dozvolilo da se formira Komunalna policija, koju ovaj grad od preko 120.000 stanovnika godinama čeka.
Komunalci: Opslužujemo 70 odsto teritorije
Direktor Javnog komunalnog preduzeća “Gradska čistoća” Emin Omerović kaže da su oni, uz podršku lokalne samouprave, drugih preduzeća i ustanova, nedavno završili veliku akciju čišćenja Novog Pazara tokom koje je otkriveno i očišćeno nekoliko divljih deponija, od kojih su neke bile i na obalama rijeka.
– Naš osnovni zadatak je prikupljanje i odnošenje smeća i mi opslužujemo do 70 odsto teritorije Novog Pazara. Nemamo dovoljno ljudstva, a to i nije naša djelatnost, da osmatramo i sprečavamo ljude da bacaju otpad u rijeke. Međutim, kada otkrijemo takvo nešto, mi redovno podnosimo prijave, a u međuvremenu možemo samo da apelujemo na naše sugrađane da otpad odlažu u kontejnere – priča Omerović.
Sprovođenjem pojačanih aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije u prometu akciznih proizvoda od strane inspektora Poreske policije u koordinaciji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova sproveli su pojačanu aktivnost na suzbijanju sive ekonomije u prometu akciznih proizvoda, i tom prilikom oduzeli su 2.210 paklica cigareta bez akciznih markica. Kako je saopštila Poreska uprava, cigarete su pronađene na pijaci u Novom Pazaru.
Protiv lica od koga su oduzete cigarete biće podnijeta krivična prijava zbog nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda, dodaje se u saopštenju.
Tri četvrtine nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u tri sandžačke opštine imaju diplomu društveno-humanističkih i srodnih nauka, petina njih posjeduje diplomu prirodnih ili tehnoloških fakulteta, dok samo 11% nezaposlenih ima diplomu medicinskih nauka, kako nam nezvanično javlja područno odjeljenje Statističkog zavoda u Novom Pazaru. Situacija od tada uopšte ne napreduje ka boljem, čak naprotiv, indekse brucoša koji su upisali akademske studije 2016/2017. godine svjedoči da naši univerziteti(posebno privatni sektor) proizvode upravo one kadrove koji imaju najviše problema sa zapošljavanjem.
foto ilustracija
Zašto naš visokoškolski sistem proizvodi upravo one kadrove koji imaju problem sa zapošljavanjem, pa kao bumerang mladi nam odlaze u emigraciju i rade poslove za koje su potrebne niže kvalifikacije, jer su minimum četiri godine bili na budžetu svojih porodica i onda ubrzano gledaju da nadoknade izgubljeno vrijeme i novac. Kada smo analizirali grubo 2015/2016. godinu, 65% akademaca upisalo je te godine društveno-humanističke nauke, 19% njih steklo je indeks prirodnih i tehnoloških fakulteta, dok je 7% brucoša upisalo neki od medicinskih fakulteta. Situacija je paradoksalnija kada su u pitanju samofinansirajući studenti i studenti koji studiraju privatne fakultete – čak 68% njih plaća studije na fakultetima sa čijim je diplomama najteže naći posao.
Izuzetno lijepu analizu hala u kojem se nalaze studenti, porodice studenata, kao i samo društvo naše države smo našli u radu pod nazivom „Mladi u nauci i visokom obrazovanju: ostanak ili odlazak sa povratnom kartom” koji je objavljen u zborniku SANU-a „Ka boljoj demografskoj budućnosti Srbije”, dr Vladice Cvetkovića, koji piše:
„Iako je riječ o veoma grubim podacima, oni ipak pokazuju da naše obrazovanje nema društveno-korisnu politiku prilikom upisa. Upisna politika nije usklađena sa tržištem rada i jedinu korist od nje imaju fakulteti. Naime, najveći dio prihoda fakultetima dolazi od studenata, pri čemu nema velike razlike da li taj novac dospjeva posredno, odnosno iz budžeta, ili je riječ o školarinama koje plaćaju roditelji, odnosno sami studenti. Stiče se utisak da naša upisna politika ne postoji, već je ona najvećim dijelom diktirana željom visokoškolskih ustanova da upišu što više studenata, bez obzira na društvene potrebe. Budući da se na upis ne može uticati, naše visoko obrazovanje konstantno proizvodi veliki broj kadrova za koje se unaprijed zna da za njih nema posla. Tako se generiše jedna velika grupa nezadovoljnih mladih ljudi koji se odlučuju za odlazak u inostranstvo, ali ne zato da bi se tamo zaposlili u strukama za koje su se školovali, već da bi obavljali neke (ponekad i bilo kakve) poslove. Statistički posmatrano, oni jesu visokoobrazovane osobe, ali njihovo obrazovanje nije realizovano ni u zemlji ni u inostranstvu”.
foto ilustracija
Kompletnu sliku koju je dr Vladica Cvetković opisao u svom radu, to jest stanje problema visokoobrazovnih u srbijanskom društvu, možemo pomnožiti sa dva kada je sandžački region u pitanju. Problem je jer pored Državnog univerziteta, imamo i Internacionalni univerzitet, koji cijelu situaciju i te kako dodatno pogoršava, zato što na svojim studijskim programima ima odsjeke društveno-humanističkih nauka, situacija se još dodatno komplikuje sa velikim brojem garaža univerziteta.
Postavlja se pitanje zašto mladi i dalje upisuju fakultete sa kojima je teško naći posao? Odgovor sam po sebi nije jednostavan, ali sa druge strane ne možemo samo kriviti fakultete. Tačno je oni radi fakultetskih prihoda štancaju diplome i tako hiberbolišu sam problem. Potražnju za određenim fakultetskim programima ne uzrokuje samo želja studenata za kvalitetnim univerzitetskim obrazovanjem, zato što preko polovine brucoša dolazi iz Tehničke škole, Tekstilne, Ugostiteljske i drugih srednjih stručnih škola koje školuju za zanimanja koja nemaju oopšte obrazovni profil učenika, kao i samu vrijednost na tržištu rada. Zato veliki broj ovih svršenih srednjoškolaca upisuje fakultete, ne vodeći računa o tome koliko će njihovo znanje biti primjenljivo.
foto Iilustracija
Kada se ovakav pristup srednjoškolaca, čija je želja za bilo kakvom diplomom susretne sa visokim obrazovanjem, u kojem su visokoškolske ustanove vođene interesom profita, finansirane isključivo prema broju upisanih, pa imaju želju za bilo kakvim studentom, rezultat mora biti stihijska proizvodnja velikog broja bilo kakvih visokoobrazovanih osoba. Krajnji rezultat je činjenica da veliki broj diploma nema upotrebnu vrijednost ni u Srbiji ni u inostranstvu, pa mladi odlaze u emigraciju i tamo rade poslove za koje su potrebne niže kvalifikacije.
Emin Sadri Zejnulahu, imam džemata Zemun Polja kod Beograda, na svom Facebook profilu podijelio je fotografije s prve teravije ovog ramazana. Zejnulahu je napisao: “Potreban nam je veći prostor da možemo pristojno Boga moliti.”
Ovo je privremeni prostor u imamovoj kući, gdje vjernici Zemuin Polja klanjaju teraviju. Njima je prvog dana ramazana 2017. godine, u noći između 25. i 26. maja, u 3 sata ujutro srušen mesdžid, koji oni nazivaju džamijom.
Te kišovite noći u Zemun Polje su došli bageri i, uz podršku jakih policijskih snaga i žandarmerije, koji su blokirali naselje u tri prstena, srušili objekt. Srušeni su sprat i potkrovlje na ovom objektu koji je počeo da se gradi 2014. godine bez dozvole. Radovi su više puta zaustavljani, ali i nastavljani bez dozvole. Akcija rušenja trajala je dva sata. Neposredno nakon toga lokalne vlasti saopćile su da će se sastati s predstavnicima džemata, prije svih s imamom Eminom Sadrijem Zejnulahijem. Sastanak nije održan, pa je i drugi ramazan dočekan na ruševinama, prenosi Avaz.ba.
Ni treću godino do sastanka s općinskim vlastima nije došlo, pa će muslimani Zemun Polja i ove godine teravih–namaz obavljati na ulici.
Na upravo završenom međunarodnom studentskom takmičenju u mostogradnji “How strong is the bridge” koje se održalo u Mariboru i okupilo 21 ekipu iz 5 zemalja, studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru sa studijskih programa Građevinarstvo i Arhitektura osvojili su prvo i drugo mjesto!
Prvo mjesto osvojila je ekipa ARCHSTRONG čiji je most izdržao opterećenje od 110,9 kg u čijem su sastavu bili:
Foto Sandzak Danas
Sanel Husovic – četvrta godina Arhitekture,
Anesa Hamidović – četvrta godina Građevinarstva,
Amra Dacić – četvrta godina Građevinarstva,
Drugo mjesto osvojila je ekipa CUKERI čiji je most izdržao 109,5 kg u čijem sastavu su bili:
foto Sandzak Danas
foto Sandzak Danas
Elvedin Sinanović – treća godina Građevinarstva,
Anes Bešić – treća godina Građevinarstva,
Semir Balota – treća godina Građevinarstva.
Mentor ekipa na spomenutom takmičenju bio je je asistent na Departmanu za tehničke nauke Danilo Dragočević.
foto Sandzak Danas
Čestitamo našim studentima na ovom uspjehu, kao i na velikom trudu i zalaganju.
Nakon uklanjanja privremenih objekata kod Doma kulture kontaktirali smo Gradsku upravu, i zatražili smo razloge uklanjanja montažno-demontažnih objekata, kao i budući plan izgleda ovog prostora. U Upravi su nam dali sljedeću izjavu:
“Manji montažni objekti u ulici Stefana Nemanje u Novom Pazaru su uklonjeni danas jer se na tom dijelu planira proširenje platoa Hatidže Mehmedović.” – dalje su izjavili – “Manji montažni objekti su bili privremenog karaktera, i uklonjeni su sa javne površine u skladu sa zakonom i lokalnim propisima.”
Za podsjetnik, u julu prošle godine u Novom Pazaru u znak sjećanja na Hatidžu Mehmedović, predsjednicu Udruženja “Majke Srebrenice”, koja je preselila prošle godine u istom mjesecu, svečano je otvoren plato koji je ponio njeno ime. Hatidža Mehmedović je u julu 1995. godine izgubila supruga i dva sina.
