Španija, Norveška i Irska priznale palestinsku državu, napetosti unutar EU rastu

Španija, Norveška i Irska priznale palestinsku državu, napetosti unutar EU rastu

1064

Španija, Norveška i Irska su danas zvanično priznale palestinsku državu u koordinisanom naporu da pojačaju međunarodni pritisak na Izrael da ublaži svoje vojne operacije u Pojasu Gaze. Ovaj korak je odmah izazvao kritike iz Tel Aviva, koji smatra da priznanje neće uticati na njegove vojne operacije protiv palestinskog pokreta Hamas.

Pedro Sančes, socijalistički premijer Španije, proveo je prethodne mesece u diplomatiji širom Evrope i Bliskog Istoka da bi obezbedio podršku za ovaj potez, kao i za prekid vatre u Gazi. Iako su mnoge zemlje već ranije priznale palestinsku državu, pridruživanje Španije, Norveške i Irske ovoj grupi značajno jača palestinske diplomatske napore.

Odnosi unutar EU su dodatno zakomplikovani, posebno nakon što su Španija i Irska, kao članice EU, priznale Palestinu, dok Norveška, iako nije članica EU, usklađuje svoju spoljnu politiku sa Unijom.

Ovo priznanje dolazi u trenutku kada EU, pod vođstvom visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbednost, Žozepa Borela, podržava akcije Međunarodnog krivičnog suda protiv izraelskih zvaničnika. Oko 140 zemalja, što predstavlja više od dve trećine članica Ujedinjenih nacija, već priznaje palestinsku državu. Ovaj potez bi mogao povećati pritisak na ostale velike zemlje EU, poput Francuske i Nemačke, da preispitaju svoj stav.

Dok Slovenija razmatra priznanje, koje bi moglo biti odlučeno već ovog četvrtka, SAD i Velika Britanija podržavaju ideju o nezavisnoj palestinskoj državi, ali insistiraju da to bude deo sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. Palestinska uprava na Zapadnoj obali, koju podržava Zapad, nastavlja da sarađuje sa Izraelom u oblastima bezbednosti, dok se situacija u Gazi dalje komplikuje nakon što je Hamas preuzeo kontrolu 2007. godine.

Palestinci nastoje da osnuju nezavisnu državu na teritorijama koje su zauzete tokom rata 1967. godine, uključujući Gazu, Zapadnu obalu i istočni Jerusalim, dok se ideja o kopnenom koridoru koji bi povezao ove teritorije povremeno pojavljuje u mirovnim pregovorima.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *