U savremenom društvu, tehnologija je postala neizostavni dio svakodnevnog života, pružajući mnoge koristi, ali istovremeno donoseći i nove izazove. Jedan od tih izazova je pojava digitalnog autizma kod djece, stanje koje se razvija usljed prekomjerne izloženosti ekranima poput mobilnih telefona, televizora, računara i tableta.
Digitalni autizam je razvojno stanje djece do kojeg dolazi zbog zavisnosti od ekrana i ispoljava se kroz teškoće u komunikaciji, ponavljajućim i stereotipnim radnjama, ali za razliku od “klasičnog” autizma, koji je trajni poremećaj, dijete je kod ovog oblika moguće vratiti na uredan razvojni put.
Digitalni autizam ili ekranizam može se pojednostavljeno objasniti kao zavisnost od bilo koje vrste ekrana – mobilnog telefona, TV-a, računara, tableta – kaže psihološkinja iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu Ivana Bilić. Dodaje da se smetnje manifestuju do treće godine života djeteta.
Digitalni autizam, ili ekranizam, razlikuje se od klasičnog autizma po tome što je reverzibilan uz adekvatne intervencije i smanjenje vremena provedenog pred ekranima.
“Klasični” autizam je neurorazvojni poremećaj i trajno je stanje kod osobe čije se funkcionisanje može poboljšati različitim terapijskim intervencijama
- Šta je digitalni autizam?
Digitalni autizam, kako objašnjava psihološkinja Ivana Bilić iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, manifestuje se kroz teškoće u komunikaciji, ponavljajuće i stereotipne radnje kod djece. Smetnje se obično pojavljuju do treće godine života djeteta i rezultat su prekomjerne stimulacije mozga putem ekrana. Ova prekomjerna stimulacija uzrokuje stres u dječijem mozgu, što može dovesti do problema u razvoju socijalnih vještina i komunikacije.
“Znamo da je uzrok digitalnog autizma prekomjerno korišćenje ekrana i nema striktnog početka smetnji u najranijem uzrastu. Prije nego razvije zavisnost o ekranu, dječji mozak je redovno prekomjerno stimulisan korišćenjem ekrana, a to uzrokuje stres u mozgu”, objašnjava ona, kako prenosi Hina.
- Simptomi digitalnog autizma
“Uzrok mu je nepoznat pa se i ne može govoriti o urođenom autizmu. Započinje u ranom djetinjstvu i ispoljava se kroz teškoće u komunikaciji i socijalnom funkcionisanju, ponavljajućim i stereotipnim obrascima ponašanja, rigidnosti u mišljenju, prisutnosti specifičnih interesa”, kaže Bilić.
“Simptomatološki, dijete s digitalnim autizmom djeluje kao da pripada spektru autizma, odnosno ima slabo ili uopšte nema razvijen govor i komunikacijske vještine – ne odaziva se na ime, ne uspostavlja kontakt očima, čak ni neverbalno ne komunicira svoje potrebe”, objašnjava.
“Dijete se često osamljuje i ne ulazi u interakciju s drugom djecom jer nema razvijene socijalne vještine, a i sama igra je nerazvijena”, navela je.
Dijete s digitalnim autizmom može pokazivati simptome slične onima kod autizma, uključujući:
Slabo ili nikakvo razvijanje govora i komunikacijskih vještina.
Nemogućnost odazivanja na ime i uspostavljanja kontakta očima.
Izostanak neverbalne komunikacije.
Osamljivanje i izbjegavanje interakcije s drugom djecom.
Nerazvijena igra i funkcionalno korišćenje igračaka.
Slabo razvijena pažnja i mogući oblici agresivnog ponašanja zbog nemogućnosti izražavanja potreba.
Kako smanjiti rizik od digitalnog autizma
Prevencija digitalnog autizma podrazumijeva svjesno ograničavanje vremena koje djeca provode pred ekranima i promovisanje drugih oblika aktivnosti. Evo nekoliko preporuka za roditelje:
Igračke ne koristi funkcionalno, već isključivo u istraživačke svrhe – baca igračke ili na primjer samo vrti točkove od autića bez da ga vozi. Uz to dijete ima slabo razvijenu i raspršenu pažnju te moguće i neke oblike agresivnog ponašanja zbog nemogućnosti izražavanja sopstvenih potreba, te smanjene emocionalne regulacije usljed zavisničkog obrasca ponašanja.
Ograničite vrijeme pred ekranima: Preporučuje se da djeca mlađa od dvije godine uopšte ne koriste ekrane, dok starija djeca ne bi trebala provoditi više od jednog sata dnevno pred ekranima.
Podstičite interaktivne aktivnosti: Uključite djecu u igre koje podstiču socijalnu interakciju, kreativnost i fizičku aktivnost.
Budite Uzor: Djeca često imitiraju ponašanje odraslih, pa je važno da roditelji budu svjesni vlastitog korišćenja tehnologije i postavljaju dobar primjer.
Pratite sadržaj: Pazite na sadržaj kojem su djeca izložena i osigurajte da bude edukativan i primjeren uzrastu.
Stručna podrška i intervencije
Ukoliko primijetite simptome digitalnog autizma kod svog djeteta, važno je potražiti stručnu pomoć. Psiholozi i terapeuti mogu pružiti adekvatne intervencije koje pomažu djetetu da razvije potrebne socijalne vještine i komunikacijske sposobnosti. Rana intervencija može značajno poboljšati ishode i omogućiti djetetu povratak na uredan razvojni put.
Digitalni autizam predstavlja ozbiljan problem savremenog društva, ali je stanje koje se može uspješno liječiti uz adekvatne mjere prevencije i stručnu podršku. Važno je da roditelji budu svjesni rizika prekomjerne izloženosti ekranima i preduzmu korake kako bi zaštitili razvoj svoje djece. Kroz zajednički trud i promovisanje zdravih navika, možemo osigurati bolje i zdravije okruženje za buduće generacije.