Potresna objava iz Novog Pazara: Aldin izgubio dokumenta i novac skupljan za umru

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Novi Pazar večeras dijeli emotivnu objavu svog sugrađanina Aldina Balića, koji je putem društvenih mreža uputio apel za pomoć nakon što je izgubio novčanik sa ličnim dokumentima i novcem koji je, kako navodi, godinama skupljao za odlazak na umru.

Njegova poruka brzo se proširila internetom i izazvala brojne reakcije građana, prijatelja i poznanika koji dijele objavu u nadi da će izgubljene stvari biti pronađene.

„Izgubio sam novčanik sa ličnim dokumentima i novcem koji je bio namijenjen za umru. Dokumenta mi mnogo znače, a novac je bio od srca skupljan za ibadet i putovanje koje sam dugo priželjkivao“, napisao je Balić u objavi koja je mnoge dirnula.

Posebno emotivan dio njegove poruke odnosi se na vjeru i nadu da među ljudima još uvijek postoji dobrota i poštenje.

„Allah neka nagradi svakoga ko pomogne, podijeli objavu ili učini dovu da se izgubljeno vrati. Vjerujem da još ima dobrih i poštenih ljudi“, poručio je Aldin.

U komentarima ispod objave brojni građani Novog Pazara pružili su mu podršku i uputili dove da pronađe izgubljeni novčanik i ostvari svoju želju da ode na sveto putovanje.

Ovakve situacije još jednom pokazuju koliko su zajedništvo i solidarnost važni među ljudima, posebno kada je riječ o nečemu što za nekoga predstavlja mnogo više od novca – životnu želju, ibadet i nadu. Građani koji pronađu novčanik ili imaju bilo kakvu informaciju mogu se javiti Aldinu Baliću putem društvenih mreža ili preko njegovih prijatelja koji dijele apel širom Novog Pazara. Cijelu fb objavu možete pročitati ispod teksta.

Čardak Hasanbegovića, Bistrica – Bijelo Polje

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

U vremenu kada su se kroz Bihor smjenjivali ratovi, bune i teška stradanja, u bjelopoljskoj Bistrici postojao je jedan čardak koji je nadživio gotovo sve istorijske oluje. Čardak porodice Hasanbegović, srušen sedamdesetih godina prošlog vijeka, i danas se među starijim mještanima spominje kao simbol zajedničkog života, tolerancije i ljudskosti.

Porodica Hasanbegović porijeklom je iz Hercegovine, odakle se kroz istoriju raseljavala prema Sandžaku i sjeveru Crne Gore. Najveći dio porodice nastanio se na području Bijelog Polja i Bihora, dok se manji broj Hasanbegovića kasnije naselio i u Novom Pazaru. Upravo su Hasanbegovići u Bistrici ostavili jedan od najprepoznatljivijih tragova svog postojanja – čuveni čardak koji je decenijama bio simbol ugleda, bogatstva, ali i međuljudskog sklada.

Ovaj impozantni trospratni objekat, star više od dva i po vijeka, važio je za jedan od najljepših i najdugovječnijih čardaka u bihorskom kraju. Smješten među posjedima Hasanbegovića, bio je građevina koja je plijenila pažnju ne samo izgledom, već i pričom koju je nosila.

Donji spratovi bili su sazidani od kamena, učvršćeni redovima hrastovih greda, dok je gornji dio bio izrađen od tesanog drveta i brvana. Krov prekriven šindrom davao je čardaku autentičan izgled starih bihorskih kuća.

Međutim, ono što ga je činilo posebnim nije bila samo arhitektura, već činjenica da su u njemu nakon odlaska Osmanlija zajedno živjele dvije porodice različitih vjera – Hasanbegovići i Đalovići. Nakon odlaska Hasanbegovića u Tursku, dio čardaka prodat je porodici Đalović, pa su od 1921. do 1971. godine pod istim krovom živjeli Avdo Hasanbegović i Tofil Đalović sa svojim porodicama.

Upravo to zajedništvo, kako pričaju Bistričani, spasilo je čardak tokom Drugog svjetskog rata. Dok su brojne kuće u Bistrici gorjele u međuetničkim sukobima, čardak Hasanbegovića ostao je netaknut. Bio je to jedini objekat koji nije spaljen, čak ni pomoćne prostorije u kojima se čuvala stoka nisu bile uništene.

Legenda o čardaku inspirisala je i poznatog pjesnika Junuza Međedovića, koji ga je ovjekovječio u pjesmi „Čardak na brijegu“:

„Sve izgore, čardak živi,
zajednički dim se vije,
prolaze ga ratne kivi,
čuvaju ga vjere dvije…“

Prema predanju, nakon oslobođenja Bistrice 1944. godine, partizanski funkcioner Sreten Vukoslavljević obratio se okupljenim mještanima riječima koje se i danas pamte:

„Ova zgarišta gdje su bili vaši domovi djelo su vašeg bezumlja… Pogledajte ovaj čardak. Njega je sačuvalo zajedništvo dvojice ljudi koji nijesu poklekli izazovu vremena.“

Nakon rata, porodica Đalović otkupila je i drugu polovinu čardaka, ali je zub vremena učinio svoje. Zbog dotrajalosti i propadanja, ovaj istorijski objekat porušen je sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Ipak, među Bistričanima i danas postoji ideja da se u centru mjesta podigne replika starog čardaka, koja bi služila kao „Bistrički muzej“ i čuvala uspomenu na vrijeme kada su zajedništvo i komšijski odnosi bili jači od podjela. Mnogi smatraju da bi upravo obnova čardaka Hasanbegovića bila mnogo više od graditeljskog projekta – bila bi poruka budućim generacijama da je moguće živjeti zajedno, čak i u najtežim vremenima.

Novi Pazar dobio prvu solarnu „pametnu klupu“: Besplatno punjenje telefona i nova era pametnog grada

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Grad Novi Pazar dobio je novu solarnu „pametnu klupu“, moderno urbano rješenje koje predstavlja još jedan korak ka energetskoj efikasnosti i razvoju koncepta pametnog grada. Klupa je postavljena u centru grada u okviru Akcionog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama, a Novi Pazar ju je dobio kao nagradu za ostvarene rezultate i uspješnu realizaciju projekta.

Riječ je o savremenoj solarnoj klupi koja građanima omogućava punjenje mobilnih telefona, laptop računara, ali i električnih bicikala, koristeći isključivo energiju sunca. Na taj način promovišu se obnovljivi izvori energije i podiže svijest o značaju očuvanja životne sredine. Kako je pojasnila koordinatorka projekta Malica Plojović, cilj je bio da se gradu donese funkcionalno i inovativno rješenje koje će biti dostupno svim građanima.

„Odabrali smo ovu solarnu pametnu klupu jer smo željeli nešto inovativno, javno dostupno i vidljivo, što neće narušavati ambijentalni prostor, a istovremeno će biti korisno građanima. Naravno, važan faktor bila je i energetska efikasnost“, kazala je Plojović.

Prema najavama, u narednom periodu planirano je i uvođenje besplatnog Wi-Fi interneta, dok postoji mogućnost postavljanja još jedne solarne klupe na drugoj lokaciji u gradu. Novo urbano rješenje već je izazvalo pozitivne reakcije građana, posebno među mladima, koji ovakve projekte vide kao znak modernizacije i približavanja evropskim standardima kada je riječ o javnim prostorima i održivom razvoju.

Naš Benjamin Šabović preko noći postao zvijezda UFC-a u Americi: „Ima harizmu pravog šampiona“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Društvene mreže u Sjedinjenim Američkim Državama posljednjih dana preplavili su snimci i fotografije dječaka koji je na velikom UFC događaju privukao pažnju čak i ispred najvećih imena svjetskog MMA sporta. Fanovi na Redditu, TikToku i mreži X masovno su dijelili isti snimak i postavljali pitanje – „Ko je ovaj dječak kojeg Dana White lično vodi među borce?“

Kako prenosi portal Revije Fokus, riječ je o 14-godišnjem Bendžaminu Šaboviću iz američke savezne države Nju Džerzi, čija porodica vodi porijeklo iz Crne Gore, tačnije iz Sandžaka. Mladi Benjamin već trenira mješovite borilačke vještine i, sudeći prema reakcijama publike, mnogi vjeruju da bi njegovo ime jednog dana moglo ozbiljno odjeknuti MMA scenom. Prema riječima njegovog oca Izeta Šabovića, Benjamin je na UFC događaj stigao zajedno sa ekipom iz svog kluba, a trenutak koji mu je promijenio život dogodio se sasvim spontano.

„Benjamin je bio sa ekipom iz kluba i dozivao je Danu Whitea. U jednom trenutku Dana ga je primijetio, prišao mu i poveo ga među borce. Poslije toga su gotovo svi borci pravili fotografije sa njim“, kazao je Šabović za Reviju Fokus.

Video snimci koji su postali viralni prikazuju predsjednika UFC organizacije kako lično organizuje fotografisanje dječaka sa najvećim UFC imenima, zbog čega su mnogi u prvi mah pomislili da je riječ o sinu neke poznate ličnosti ili članu UFC porodice. Posebnu pažnju izazvala je i reakcija samog Dane Whitea, koji je nakon događaja objasnio zašto je odlučio da baš Benjamina uvede među najveće MMA zvijezde.

„Čuo sam dječaka kako me doziva. Volim da radim takve stvari za djecu. Rekao mi je da mu je ovo bio najljepši dan u životu“, rekao je White.

Jedan od novinara potom je spomenuo da je Benjamin na Instagramu napisao kako će jednog dana postati UFC šampion.

„On je to rekao. To je posebno. Ima harizmu, u to sam siguran. Iskreno, ne znam ništa više o njemu, juče sam ga prvi put vidio“, dodao je predsjednik UFC-a.

Na snimcima se jasno vidi da mladi Benjamin već posjeduje samopouzdanje i energiju pravog borca. Bez imalo treme zakoračio je među najveće UFC zvijezde, fotografisao se sa njima i ponašao se kao da već pripada tom svijetu. Njegov veliki uzor je poznati MMA borac Alex Pereira, koji mu je ujedno i trener u klubu, dok je određene tehnike imao priliku da vidi i nauči od Sean Strickland, novog UFC šampiona srednje kategorije.

Priča o dječaku sa Balkana koji je preko noći postao internet senzacija izazvala je brojne reakcije širom svijeta, a mnogi korisnici društvenih mreža već poručuju da bi Benjamin Šabović mogao biti ime o kojem će se tek govoriti u svijetu borilačkih sportova.

Opšta bolnica Novi Pazar jača kadar: 18 novih ugovora za stalno

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Dok se širom Srbije zdravstvene ustanove suočavaju sa restrikcijama, racionalizacijom i nedostatkom kadra, Opšta bolnica u Novom Pazaru nastavlja sa jačanjem svog medicinskog tima. Prema posljednjim informacijama objavljenim od strane ove ustanove, čak 18 zaposlenih dobilo je ugovore o radu na neodređeno vrijeme, što predstavlja značajan iskorak u stabilizaciji zdravstvenog sistema u Sandžaku. Na spisku novozaposlenih nalaze se:

  • 5 ljekara
  • 6 medicinskih sestara
  • 2 viša fizioterapeuta
  • 1 viši laboratorijski tehničar
  • 1 viši radiološki tehničar
  • 1 administrativni radnik
  • 2 portira

Kada mnoge zdravstvene ustanove u Srbiji imaju ozbiljne probleme sa zapošljavanjem zbog državnih mjera štednje i ograničenja u javnom sektoru. Upravo zato, prema mišljenju mnogih zaposlenih i građana, direktor Opšte bolnice Novi Pazar dr Meho Mahmutović uspio je da “izboksuje” veliki broj novih zapošljavanja, ali i specijalizacija za mlade ljekare, što je od ogromnog značaja za budućnost zdravstvene zaštite u ovom dijelu Srbije.

Posljednjih godina Opšta bolnica Novi Pazar suočavala se sa velikim pritiskom zbog povećanog broja pacijenata, ali i odlaska medicinskog kadra u inostranstvo. Upravo zato, svako novo zaposlenje predstavlja važan korak ka rasterećenju postojećeg osoblja i poboljšanju kvaliteta usluga za građane.

Iz bolnice su poručili da nastavljaju sa unapređenjem zdravstvenih usluga i jačanjem stručnog kadra, što potvrđuje i činjenica da je u posljednjem periodu odobren značajan broj specijalizacija za mlade doktore iz Novog Pazara.

Građani Novog Pazara i Sandžaka ovakve vijesti dočekuju sa odobravanjem, posebno jer stabilan zdravstveni sistem predstavlja jedan od ključnih problema regiona. Mnogi smatraju da su upravo ulaganje u ljude i zadržavanje stručnog kadra najbolji odgovor na izazove sa kojima se zdravstvo suočava.

Hena Kurtagić za srpske medije ponosno o Novom Pazaru i Ramazanu: “Bez hrane i vode sam trenirala do ponoći”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Jedna od najtalentovanijih odbojkašica Evrope, Hena Kurtagić, otvorila je dušu u razgovoru za srpske medije i podkast “Jerome Volleyball”, govoreći o svom odrastanju u Novom Pazaru, izazovima kroz koje je prolazila kao djevojka iz muslimanske porodice, ali i o putu koji ju je doveo do dresa reprezentacije Srbije i evropske odbojkaške scene.

Njena iskrena ispovijest izazvala je veliku pažnju javnosti, posebno u Sandžaku, gdje mnogi Henu danas vide kao simbol upornosti, discipline i uspjeha mladih ljudi iz Novog Pazara. Kurtagićeva je govorila o tome kako sport u njenoj porodici u početku nije bio prioritet, već obrazovanje i škola, što je čest slučaj u mnogim sandžačkim porodicama.

„Dolazim iz malog grada u Srbiji, Novog Pazara, i iz muslimanske porodice koja nije bila okrenuta profesionalnom sportu. Kod nas je škola uvijek bila prioritet“, ispričala je Hena.

Kako je navela, sasvim slučajno je odabrala odbojku, prvenstveno zato što joj je klub bio blizu kuće.

„Razmišljala sam šta bih mogla da treniram. Košarka mi nije odgovarala jer je grub sport, tenis nisam željela jer nisam za individualne sportove. Onda sam shvatila da mi je odbojkaški klub praktično iza kuće. Tako je sve počelo“, rekla je ona.

Posebno emotivan dio razgovora odnosio se na njeno odrastanje tokom Ramazana i pokušaje da uskladi post sa napornim treninzima i sportskim obavezama.

„Ramazan znači da cijeli dan nema hrane ni vode. Poslije iftara bih jela i odmah išla na trening. Trčali smo, igrali odbojku, a ja bih usred treninga pomislila: ‘Ne mogu više, povratiću’. I sve to u ponoć“, prisjetila se Hena kroz osmijeh.

Upravo taj dio njenog intervjua izazvao je najviše reakcija među građanima Novog Pazara i Sandžaka, jer je Hena na autentičan način opisala život i izazove sa kojima se suočavaju mladi sportisti tokom mjeseca posta. Posebno je istakla zahvalnost treneru Dinu Zoraniću, za kojeg kaže da je imao ogromnu ulogu u njenom razvoju.

„Mnogo mi je pomogao trener Dino Zoranić, sa kojim sam radila danonoćno“, kazala je reprezentativka Srbije.

Iz Novog Pazara do reprezentacije Srbije – priča Hene Kurtagić danas predstavlja inspiraciju mnogim djevojčicama iz Sandžaka koje sanjaju velike sportske uspjehe. Njena skromnost, vezanost za porodicu i otvorenost o vjeri i identitetu dodatno su približili ovu mladu sportistkinju ljudima širom regiona. Hena Kurtagić je sa mlađim selekcijama Srbije osvojila brojne medalje, dok je sa seniorskom reprezentacijom stigla do srebra na Evropskom prvenstvu 2023. godine. Trenutno nastupa za italijanski klub Vero Volley Milano i važi za jednu od budućih liderki reprezentacije Srbije.

Akademik Šerbo Rastoder o filmu Obraz:„Originalna priča nema veze sa ovakvim prikazom“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Akademik Šerbo Rastoder o filmu Obraz:„Originalna priča nema veze sa ovakvim prikazom“

Polemike oko filma Obraz ne jenjavaju, a među onima koji su javno reagovali sada je i akademik Šerbo Rastoder, koji je oštro kritikovao način na koji je ekranizovana pripovijetka književnika Zuvdija Hodžić. Rastoder smatra da je filmska adaptacija značajno odstupila od originalnog književnog predloška, posebno kada je riječ o identitetskom i nacionalnom kontekstu likova prikazanih u filmu.

„Ono što treba naglasiti – u Zuvdijinoj priči nema nikog drugog do Albanaca i ono ‘malo vlašče’. Đe nađoše onoga Pazarca, po dijalektu, nije mi uopšte jasno“, naveo je Rastoder, ukazujući da u originalnoj priči ne postoji lik iz Novog Pazara niti identitetsko profilisanje kakvo je prikazano u filmskoj verziji.

Posebnu pažnju akademik je posvetio izjavama autora filma da je riječ o ostvarenju zasnovanom na „istinitom događaju“. Prema njegovim riječima, problem nastaje kada se umjetnička interpretacija pokušava predstaviti kao istorijska činjenica.

„Umjetnička istina može biti različita od svih drugih istina, ali ako sam reditelj tvrdi da je sve rađeno po istinitom događaju iz priče Zuvdije Hodžića, o događaju koji se navodno desio u njegovoj kući, te da je ‘vlašče iz filma’ živjelo i umrlo u Baru, onda mi ništa drugo ne pada na pamet osim da se neko previše zaigrao i projektovao svoj ideološko-politički diskurs na vrlo nekorektan način“, poručio je Rastoder.

Njegova reakcija dolazi nakon brojnih kritika iz bošnjačkih kulturnih i društvenih krugova, gdje se posljednjih dana vodi rasprava o tome da li je film Obraz ostao vjeran književnom djelu Zuvdija Hodžić ili je kroz ekranizaciju došlo do reinterpretacije sa snažnim političkim i identitetskim porukama.

Dio javnosti smatra da je film otvorio osjetljiva pitanja odnosa prema Bošnjacima i Sandžaku, dok drugi ističu da umjetnost mora imati pravo na autorsku slobodu i drugačije čitanje književnih djela. Ipak, reakcija akademika Šerbo Rastoder dodatno je pojačala debatu koja se posljednjih dana vodi u regionalnoj javnosti.

VIDEO KOJI LEDI KRV U ŽILAMA: Bahato preticanje Audija zamalo izazvalo tragediju na Ibarskoj

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Na društvenim mrežama pojavio se uznemirujući video snimak sa Ibarske magistrale na dionici Novi Pazar – Kraljevo, koji je izazvao lavinu reakcija građana zbog izuzetno opasnog preticanja automobila marke Audi.

Prema snimku koji kruži internetom, vozač Audija sa registarskim oznakama KG-333-JY pokušao je da pretekne teretno vozilo u veoma rizičnom trenutku, ulazeći direktno u suprotnu traku, i to u krivini, dok mu je u susret dolazio drugi automobil.

Kako se vidi na video zapisu, samo prisebnost vozača iz suprotnog pravca spriječila je direktan sudar koji je mogao imati katastrofalne posljedice. U jednom trenutku djelovalo je da će doći do čeonog udara, ali je vozilo iz suprotnog smjera uspjelo da uspori i izbjegne tragediju u posljednjim sekundama.

Video je izazvao brojne reakcije građana, koji ovakav potez nazivaju “bahatom i suludom vožnjom”, upozoravajući da su upravo ovakva preticanja jedan od glavnih uzroka teških saobraćajnih nesreća na Ibarskoj magistrali.

Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o veoma prometnoj saobraćajnici, poznatoj po velikom broju kamiona, nepreglednim krivinama i čestim nesrećama. Građani u komentarima traže hitnu reakciju nadležnih organa i sankcionisanje nesavjesnih vozača prije nego što neko izgubi život.

Snimak je u kratkom roku pregledan i podijeljen veliki broj puta, a mnogi upozoravaju da je “samo čudo spasilo porodice koje su se našle na putu”. Portal Sandžak Danas apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise i ne rizikuju tuđe i sopstvene živote zbog nekoliko sekundi brže vožnje. Video snimak pogledajte ispod teksta.

 

Od Švajcarske do Sandžaka: Elvedin pronašao mir među ovcama i tišinom sela

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Dok hiljade ljudi sa Balkana sanjaju odlazak na Zapad, Elvedin Dino Cikotić odlučio je da učini upravo suprotno – da se vrati. Nakon 13 godina života i rada u Švajcarskoj, ovaj čovjek iz bihorskog kraja zamijenio je asfalt, gradske gužve i stalnu trku za novcem – opancima, stadom ovaca i životom u selu.Put ka Gornjoj Vrbici prije dvije godine za njega nije bio samo povratak kući, već povratak sebi.

„Dokle god radiš po tom Zapadu, uvijek te smatraju strancem. Dođem ovdje – kažu stranac. Vratim se gore – opet stranac. Jednog dana sam rekao supruzi: ‘Ženo, šta smo mi Bogu zgriješili da se nigdje ne osjećamo kao svoji ljudi?’ Tada sam odlučio da presečem“, priča Elvedin.

Njegova odluka iznenadila je mnoge. Imao je uređen život u Švajcarskoj, siguran posao, porodicu, školovanje djece i sve ono za čim mnogi tragaju. Ipak, osjećaj pripadnosti i želja da djeca odrastaju uz prirodu bili su jači od švajcarskog standarda.

„Gušila me ta trka. Ustajao sam u tri ujutru da bih stigao na posao u pet, a već tada su putevi bili puni. Čovjek cijeli život juri za novcem, a na kraju shvati da mu treba samo miran život, komad hljeba i porodica.“

Danas Elvedin sa suprugom, sinovima Vedadom i Vahidom, te ostatkom porodice vodi gazdinstvo sa oko stotinu ovaca i nekoliko krupnijih grla. Na svom imanju izgradio je štale, pomoćne objekte i obezbijedio mehanizaciju – sve vlastitim sredstvima zarađenim u inostranstvu.

„Sve što sam gore zaradio ulagao sam ovdje. Nema ni jednog eura iz projekata ili donacija. Ovo je naš trud i naš san.“

Iako mnogi misle da je čuvanje ovaca lak posao, Elvedin kaže da je stvarnost potpuno drugačija.

„Ovca je veoma inteligentna životinja. Moraš znati kako da je usmjeriš, sa koje strane da je presiječeš, kada da je zaustaviš. Nije to samo pustiti stado na livadu. Ovo je posao koji traje 24 sata dnevno i 12 mjeseci godišnje.“

Posebno ističe da bez porodice nema ozbiljne poljoprivrede.

„Sam čovjek ne može ništa. Mora kompletna porodica da učestvuje. Djeca, supruga, svi. Tek kad sam počeo da živim ovako, shvatio sam koliko je poljoprivreda težak posao.“

Njegovi sinovi brzo su se prilagodili životu na selu, a kažu da se više ne bi vraćali u Švajcarsku.

„Ovdje imam životinje, mir i prirodu. Kad dođem iz škole, odmah idem kod ovaca. Tamo sam stalno bio zatvoren“, kaže jedan od sinova.

Elvedin vjeruje da budućnost Balkana leži upravo u poljoprivredi, ali upozorava da država mora mnogo ozbiljnije pomoći seljacima.

„Ovo je alarmantno stanje. Poljoprivrednici moraju imati veću podršku. Ne može čovjek živjeti od 15 eura premije po ovci. Ako želimo da sela opstanu, moramo ulagati u ljude koji žive od zemlje i stoke.“

Posebnu emociju u njegovoj priči izaziva pas kojeg je pronašao odbačenog pored puta kada se vratio iz Švajcarske.

„Bio je bačen u smeće. Djeca i ja smo ga vratili u život. Sad nam čuva ovce i ne odvaja se od stada. Ja njemu spasio život, a on nama vraća ljubav.“

Iako priznaje da život na selu nije lak i da finansijska neizvjesnost često opterećuje porodicu, Elvedin kaže da se nikada nije pokajao zbog povratka.

„Izabrao sam ono što volim. Kad čovjek radi posao iz ljubavi, onda mu ništa nije teško.“

Na kraju dana, dok sunce zalazi nad pašnjacima Bihora, Elvedin Dino Cikotić ostaje simbol jednog drugačijeg izbora – čovjeka koji je sigurnost Zapada zamijenio slobodom rodnog kraja, vjerujući da se pravi mir ne kupuje novcem, već pronalazi među svojima.

BKZ traži zabranu filma „Obraz“ – Vukčević odgovorio: „Lik Abida nije napad na Bošnjake“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Bošnjačka kulturna zajednica (BKZ) iz Novog Pazara uputila je oštru reakciju povodom crnogorskog filma „Obraz“ reditelja Nikola Vukčević, tvrdeći da ostvarenje sadrži uvredljive i opasne stereotipe o Bošnjacima, muslimanima i Sandžaku. Sa druge strane, autor filma odbacuje sve optužbe i poručuje da je riječ o umjetničkom djelu koje promoviše čovječnost i otpor fašizmu.

Spor je izazvao lik Abida iz Novog Pazara, kojeg BKZ opisuje kao „tendenciozno predstavljenog silovatelja, ubicu djeteta i zločinca“, uz ocjenu da takvo predstavljanje prelazi granice umjetničke slobode i vodi ka stigmatizaciji čitavog naroda i regiona.

U saopštenju BKZ-a navodi se da film, koji se u javnosti predstavlja kao inspirisan pričom „Nur-Doka“ akademika Zuvdija Hodžić, kroz izmijenjene likove i motive stvara negativnu sliku o Bošnjacima Sandžaka.

  • „Umjetnička sloboda ne smije biti izgovor za krivotvorenje historije i kolektivnu stigmatizaciju Bošnjaka, muslimana i Sandžaklija“, poručili su iz BKZ-a, dodajući da posebno zabrinjava činjenica da je radnja filma smještena u period Drugog svjetskog rata, kada su i Bošnjaci Sandžaka bili žrtve progona i stradanja.

Predsjednik BKZ-a Jahja Fehratović prethodno je u autorskom tekstu pod naslovom „Filmom ‘Obraz’ na obraz Bošnjaka“ ocijenio da film nije izolovan slučaj, već dio šire regionalne matrice u kojoj se Bošnjaci iz Sandžaka često prikazuju kao kriminalci ili moralno problematični likovi.

BKZ je pozvao Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji i Crnoj Gori, kao i druge relevantne institucije, da javno reaguju i zatražio da se film ne prikazuje dok se, kako tvrde, ne uklone sporni elementi.

Reditelj Nikola Vukčević odbacio je ove optužbe, navodeći da film nije istorijski udžbenik već umjetničko djelo inspirisano motivima priče „Nur-Doka“, ali ne i njena direktna adaptacija.

„Lik Abida nije predstavnik bilo kog naroda, već simbol fašističke ideologije. On nosi nacistička obilježja i zamišljen je kao kontrast glavnom junaku Nur Doki“, izjavio je Vukčević.

On ističe da je cilj filma bio da prikaže univerzalne vrijednosti časti, hrabrosti i čovječnosti, a ne da vrijeđa bilo koji narod ili vjeru.

„Dramaturški nam je bilo važno da lik Abida dolazi iz udaljenog kraja kako bismo pokazali da se glas o junaštvu glavnog junaka pročuo daleko. To ni na koji način ne mijenja naše poštovanje prema ljudima iz Pazara i Sandžaka“, naveo je reditelj.

Vukčević je dodao da film „Obraz“ posljednjih mjeseci obilazi međunarodne festivale i da je u regionu prepoznat kao priča o moralnoj snazi pojedinca i otporu fašizmu. Polemična reakcija BKZ-a otvorila je novu raspravu o granicama umjetničke slobode, istorijskoj interpretaciji i odgovornosti filmskih autora kada se kroz umjetnost obrađuju osjetljive teme vezane za identitet i kolektivno pamćenje naroda Balkana.

1...697071...3.799Page 70 of 3.799