Muhamed Nogo, pukovnik Armije Bosne i Hercegovine i junak odbrane Sarajeva, ističe se kao simbol hrabrosti i odlučnosti u najtežim trenucima za grad tokom 90-ih. Njegovo vođenje odbrambenih operacija na planini Igman, ključnoj tački za sigurnost preko pola miliona Sarajlija opkoljenih u ratu, oslikava njegovu posvećenost i ljubav prema domovini.
Prije ratnih dešavanja, Nogo je bio oficir Jugoslovenske Narodne Armije (JNA), no njegov prelazak u Armiju BiH na početku agresije odražava duboku transformaciju njegovih ličnih i profesionalnih stavova. U autobiografskoj knjizi “Očima vojnika”, Nogo detaljno opisuje svoje izazovno putovanje iz Prištine preko Novog Pazara, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Mađarske i Hrvatske da bi se pridružio braniteljima BiH.
Knjiga također osvjetljava uloge drugih ključnih figura u tom periodu. Posebno se ističe Kasim Zoranić, sada visoki funkcioner SDP-a, koji je, prema Nogovim riječima, nesebično pomogao u njegovom prebacivanju za Bosnu, rizikujući svoj i živote svoje porodice. S druge strane, Nogo kritikuje Sulejmana Ugjanina, optužujući ga za nedostatak patriotizma i humanoosti, navodeći incident kada je Nogo sa saradnicima izbačen iz Ugjaninovih prostorija od strane obezbjeđenja.
U ekskluzivnom intervjuu, Zoranić osvrće se na svoju političku karijeru i dileme s kojima se suočavao kao lider u tada turbulentnoj političkoj klimi. Govori o svojim početcima u politici, prvim dana SDA, i svojim pogledima na odnose unutar bivše Jugoslavije. Njegov politički stav da Bošnjaci Sandžaka ne treba da se naoružavaju kako ne bi dali legitimitet Miloševićevoj genocidnoj politici bio je predmet kontroverzi i unutrašnjih sukoba unutar stranke.
Zoranić detaljno objašnjava kako su interne frakcije unutar SDA i druge političke sile vidjele Bosnu i Sandžak, često koristeći religiju kao politički alat, što je dodatno produbilo jaz između političkih frakcija. Napetosti su bile na vrhuncu kada je Zoranić, zajedno sa Adilom Zulfikarpašićem i Muhamedom Filipovićem, osnovao Muslimansku Bošnjačku Organizaciju, težište stavljajući na bošnjaštvo i liberalnu ekonomiju, usmjerene prema europskim liberalnim standardima.
Sandžak Danas: Gospodine Zoranić, hvala vam što ste pristali na ovaj razgovor. Nedavne optužbe protiv Sulejmana Ugjanina postavile su mnoga pitanja o lojalnosti i patriotizmu. Kako komentarišete te optužbe i vašu ulogu u političkim procesima devedesetih?
Kasim Zoranić: Hvala vam na prilici da govorim. Optužbe protiv gospodina Ugjanina nisu ništa novo u političkom pejzažu našeg regiona. Moj stav je oduvijek bio jasan: kao prvi potpredsjednik SDA i zagovornik mirnog razdruživanja republika, smatrao sam da Bošnjaci ne bi trebali uzvraćati na ratnohuškačke propagande oružjem, već mudrošću i političkom preudarnošću. Naoružavanje bi samo dalo legitimaciju Miloševićevim planovima, što je bio scenario koji smo željeli izbjeći.
Sandžak Danas: Govorili ste o teškim odlukama i razlikama unutar same SDA. Kako su te unutrašnje dinamike uticale na vašu političku karijeru?
Kasim Zoranić: Bilo je izazovno. Kada sam se pridružio politici, bio sam naivno uvjeren da ćemo brzo uspostaviti mir i stabilnost. Međutim, suočio sam se sa verskim fanaticima i populističkim politikama koje su zloupotrebljavale vjeru za političke svrhe. To je dovelo do velikih napetosti, a moji apeli za umjerenost često su bili pogrešno tumačeni kao prosrpski stavovi. Osnivanje Muslimanske Bošnjačke Organizacije s Adilom Zulfikarpašićem i Muhamedom Filipovićem bio je pokušaj da promovišemo bošnjaštvo i liberalnu ekonomiju na evropski način, ali je to samo dodatno produbilo jaz.
Sandžak Danas: Kako ste se nosili sa etiketom izdajnika, koju vam je dodijelio Ugjanin?
Kasim Zoranić: Bilo je bolno biti proglašen izdajnikom od strane ljudi s kojima sam dijelio iste ideale. Ali, moja savjest je čista. Znao sam da je moj pristup, iako nepopularan, dugoročno bio ispravan. Cilj je bio očuvanje Bosne, jer bez Bosne ne bi bilo ni Sandžaka. To je bio stav koji sam stalno ponavljao i za koji sam se borio, bez obzira na lične posljedice.
Sandžak Danas: Šta mislite o sadašnjoj političkoj situaciji u regiji, posebno s obzirom na vaše iskustvo?
Kasim Zoranić: Regija i dalje prolazi kroz teške procese pomirenja i izgradnje stabilnosti. Moje iskustvo me uči da je ključ mira u Sandžaku, kao i u svim našim zajednicama, u Beogradu, ali i u svim regionalnim centrima moći. Moramo raditi na dijalogu, razumijevanju i, prije svega, na ekonomskom razvoju koji će donijeti prilike svima, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost.
Sandžak Danas: Hvala vam, gospodine Zoranić, na ovom uvidu i iskrenom razgovoru.
Kasim Zoranić: Hvala vama što ste omogućili da ove teme budu čujane. Nadam se da će naša rasprava pomoći u stvaranju boljeg razumijevanja i bolje budućnosti za naš Sandžak.
Nogo i Zoranić predstavljaju dva različita, ali presudna glasa u povijesti Bosne i Hercegovine, gdje se prepliću vojni herojizam i politička previranja. Njihove priče daju nam dublji uvid u složenost situacije u kojoj su se nalazili, pokazujući koliko su političke odluke i lične hrabrosti utjecale na tijek ratnih zbivanja u regiji. Ova priča služi kao podsjetnik na teške izbore i žrtve koje su definisale period raspada bivše Jugoslavije i stvaranja novih nacionalnih identiteta.
Kasim Zoranić je više puta humanitarno obilazio ratno Sarajevo
