Provodeći se kroz sve procese koji su zadesili Bošnjake, koje smo nastojali sažeto objasniti, lako je razumjeti masovni prelazak na islam ovog naroda prilikom osvajanja Bosne od strane Osmanskog Carstva pod vođstvom sultana Mehmeda el-Fatiha. Svi navedeni pokazatelji u značajnoj mjeri objašnjavaju činjenicu da su Bošnjaci jedini na Balkanu u radosti dočekali vjeru islam, što potvrđuje i podatak da je kod grada Jajca sultana Mehmeda el-Fatiha dočekalo 40.000 porodica koje su istoga dana primile islam.
Važno je također napomenuti da su na islam prelazile sve strukture stanovništva, od uglednika i velikaša, među kojima su i princ Tomo Sigismund i princeza Katarina, koja postaje Emina, čije se turbe danas nalazi u Skoplju, kao i sin najznačajnijeg humskog vlastelina hercega Stjepana, potonji veliki vezir Ahmed-paša Hercigonjić, do običnih kršćana i kršćanki.
Islam se podjednako prihvatao u urbanim i seoskim sredinama, a Bošnjaci su zbog toga uživali veliki ugled u Osmanskom društvu, gdje su u narednim stoljećima zauzimali najznačajnije državne, vojne i društvene pozicije, dok je bosanski jezik čak postao zvanični jezik na sultanskom dvoru. Tolerancija Mehmeda el-Fatiha prema onima koji nisu htjeli preći na islam, njegova Ahdnama bosanskim franjevcima, kojom im je garantovana sloboda ispovijedanja vjere, kretanja i življenja na teritoriji svog carstva, pokazuje dubinu islamskih principa s kojima se do tada Europa nije susretala.
Taj dokument se uzima kao najstariji evropski dokument o ljudskim pravima u historiji, jer je nastao 326 godina prije Francuske buržoaske revolucije 1789. godine i 485 godina prije Međunarodne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine. Naravno, od njega je jedino stariji dokument Medinska povelja posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda a.s., kojom se Jevrejima u prvoj islamskoj državi garantuju sloboda i ljudska prava, iz koje je sultan Mehmed el-Fatih crpio osnovu za svoju Ahdnamu.
[/video]
